EU-OSHA objavljuje pozive na iskaz interesa radi izrade popisa plaćenih vanjskih stručnjaka (samostalnih poduzetnika).

Ti stručnjaci mogu biti angažirani za obavljanje određenih zadataka vezanih uz temu poziva i pružati stručnu podršku aktivnostima EU-OSHA-e u području sigurnosti i zdravlja na radu.

Trenutačno nema otvorenih poziva na iskaz interesa.

Pratite nas jer će uskoro biti dostupne nove prilike.

Sve informacije potrebne za sudjelovanje u postupcima nabave pružaju se putem obavijesti o nadmetanju objavljenih u Službenom listu Europske unije i/ili putem Portala EU-a za financiranje i natječaje, koji pruža neograničen, potpun i besplatan pristup natječajnoj dokumentaciji te omogućuje upravljanje pitanjima i odgovorima povezanima sa specifikacijama natječaja i postupkom nabave.

U EU-OSHA-i pokrećemo dvije vrste postupaka nabave:

• pozive na podnošenje ponuda: namijenjeni su gospodarskim subjektima za pružanje posebnih usluga, roba ili radova kao odgovor na definirane potrebe EU-OSHA-e,
• pozive na iskaz interesa: namijenjeni su poduzetnicima zainteresiranima za suradnju s EU-OSHA-om kao vanjski stručnjaci.

Fokus studije predviđanja

• Ispitivanje načina na koji se politike i prakse u području sigurnosti i zdravlja na radu trebaju razvijati kako bi odgovorile na promjenjive okolnosti rada uvjetovane klimatskim promjenama i povezanim događajima.
• Ne uzimaju se u obzir samo neposredni rizici povezani s klimom (npr. toplinski stres), već je fokus na tome kako će prilagodba na „novo normalno” utjecati na radne uvjete.
• Utvrđivanje novih rizika za radnike koji nastaju zbog promjena radnih mjesta, rasporeda rada, izloženosti i materijala, proizvodnih postupaka i potreba za vještinama.
• Pružanje uvida koji pomažu oblikovateljima politika i dionicima da predvide nove promjene i poremećaje – uz istodobno očuvanje sigurnosti i zdravlja radnika u narednim desetljećima.

Značaj klimatskih promjena i povezanih kretanja za radna mjesta, radna okruženja te zaštitu i zdravlje na radu

• Klimatske promjene mijenjaju način na koji će se rad obavljati – od češćih suša ili toplinskih valova i poplava do novih vektora bolesti.
• Nadalje, povezane mjere prevencije i prilagodbe, kao što su preoblikovana infrastruktura, urbanističko planiranje, organizacijski procesi ili vrste radnih mjesta, utjecat će na radne uvjete.
• Djelovanja u području klime kao što su europski zeleni plan, dekarbonizacija i prijelaz na kružno gospodarstvo snažno će utjecati na regije, zajednice i radna okruženja.
• Prilagodba donosi i izazove i prilike u području sigurnosti i zdravlja na radu jer aktivnosti kružnoggospodarstva, kao što su popravak, recikliranje i rastavljanje, mogu stvoriti održiva radna mjesta, ali mogu dovesti i do novih rizika povezanih s materijalima, gospodarenjem otpadom ili prijevozom.
• Ti se učinci dodatno pojačavaju širim čimbenicima jer migracije, geopolitičke napetosti i gospodarska nesigurnost oblikuju razvoj organizacija i tržišta rada.

Rizici za sigurnost i zdravlje na radu koje treba ukloniti

• Zdravstveni rizici povezani s fizičkom i mentalnom dobrobiti, nove vektorske bolesti i novi obrasci izloženosti.
• Opasne tvari, zagađenje i toplinski stres.
• Potreba za većom otpornošću i novim vještinama za upravljanje neizvjesnostima zbog poremećaja u poslovanju uzrokovanih financijskom, tehničkom ili društvenom nestabilnosti.
• Nove tehnologije i profili radnih mjesta koji proizlaze iz djelovanja u području klime (npr. zelene tranzicije), kao što su energija iz obnovljivih izvora, elektrifikacija, održiva izgradnja, otporan urbani dizajn i promjene u prehrambenom sustavu.
• Sve veće nejednakosti, koje posebno utječu na starije radnike i one s postojećim zdravstvenim poteškoćama.

Budući scenariji

U budućim scenarijima istražuje se mogući neizravan učinak klimatskih promjena na sigurnost i zdravlje na radu. Tom se metodom razvija nekoliko prikaza mogućih budućih ishoda. To nisu predviđanja, već primjeri koji pokazuju moguće interakcije ključnih nesigurnosti. Prikazujući što bi se moglo dogoditi, scenariji pomažu ljudima da vizualiziraju različite moguće ishode i razmisle o njihovim implikacijama.

1. scenarij – pravedna tranzicija: to je najbolji mogući scenarij u kojem se zajedno razvijaju klimatska neutralnost i snažna zaštita radnika.

2. scenarij – oaze sigurnosti i zdravlja na radu: snažni sustavi sigurnosti i zdravlja na radu uz istodobno nedjelovanje u području klime, što dovodi do dubokih nejednakosti i ovisnosti o automatizaciji.

3. scenarij – klimatska utrka: ubrzana djelovanja za ublažavanje klimatskih promjena bez zaštitnih mjera u području sigurnosti i zdravlja na radu stvaraju značajne nove rizike za radnike.

4. scenarij – nada iz zajednice: uz slabe institucije zaštita radnika temelji se samoorganizaciji, čime se ističe krhkost oslanjanja na inicijative izvan državnih struktura.

Iako postoje dokazi koji mogu poslužiti kao smjernice za naše scenarije, prioritetna područja istraživanja uključuju anksioznost zbog klimatskih promjena, masovne migracije, šire gospodarstvo, tehnologiju, klimatske prilagodbe, nove načine rada i vrijednosti te nove vještine i zanimanja.