Psihosocijalni rizici proizlaze iz lošeg načina rada, organizacije i upravljanja, kao i iz lošeg socijalnog konteksta rada, a mogu dovesti do negativnih psiholoških, fizičkih i socijalnih ishoda. Neki od primjera radnih uvjeta koji dovode do psihosocijalnih rizika jesu:
- prekomjerno radno opterećenje
- proturječni zahtjevi i nejasna uloga radnika
- neuključenost u donošenje odluka koje utječu na radnika
- nemogućnost utjecanja na način na koji se posao obavlja
- loše upravljanje promjenama unutar organizacije
- nesigurno radno mjesto
- neučinkovita komunikacija
- nedostatak potpore uprave ili kolega
- psihološko i seksualno uznemiravanje i
- zahtjevni klijenti, pacijenti, učenici itd.
Prilikom razmatranja zahtjeva radnog mjesta, važno je jasno razlikovati psihosocijalne rizike poput prekomjernog radnog opterećenja i uvjete u kojima postoji radno okruženje koje pruža potporu, iako je poticajno i ponekad izazovno, te u kojem su radnici dovoljno autonomni, osposobljeni i motivirani za obavljanje posla na najbolji mogući način. Dobro psihosocijalno okruženje poboljšava učinkovitost i osobni razvoj, kao i mentalnu i fizičku dobrobit radnika.
Radnici doživljavaju stres ako su opći radni zahtjevi pretjerani i nadilaze njihove mogućnosti nošenja s njima. Osim problema povezanih s mentalnim zdravljem kao što su izgaranje, tjeskoba, depresija, pa čak i suicidalne namjere, radnici koji pate od dugotrajnog stresa mogu razviti ozbiljne fizičke zdravstvene probleme kao što su bolest krvožilnog sustava ili mišićno-koštani poremećaji.
Na razini organizacije negativni učinci uključuju loš sveukupan poslovni učinak, učestalije izostajanje s posla i prezentizam (radnici dolaze na posao kada su bolesni i ne mogu učinkovito funkcionirati), te veću izmjenu radnika, kao i povećane stope nezgoda i ozljeda. Izostanci povezani s mentalnim zdravljem obično su dulji od onih koji proizlaze iz drugih razloga, a čimbenici rizika povezani s radom važan su element koji doprinosi povećanim stopama prijevremenog umirovljenja. Procijenjeni troškovi za poduzeća i društvo značajni su i dosežu milijarde eura na nacionalnoj razini.
Istraživanje OSH Pulse koje je EU-OSHA provela 2022. pokazuje da se 27 % radnika suočava sa stresom, tjeskobom ili depresijom koje uzrokuje ili pogoršava rad. Neki od psihosocijalnih rizika za koje je utvrđeno da imaju najštetniji učinak na zdravlje radnika jesu dugo radno vrijeme i pretjerana količina posla.
Smatra se da je preventivni, holistički i sustavan pristup upravljanju psihosocijalnim rizicima najučinkovitiji. EU-OSHA-ino Europsko istraživanje poduzeća o novim rizicima i onima u nastajanju (ESENER) istražuje kako europska poduzeća doživljavaju psihosocijalne rizike i kako njima upravljaju te utvrđuje glavne pokretače, prepreke i potrebe za potporom. Istraživanje pokazuje da se psihosocijalni rizici smatraju zahtjevnijima i težima za upravljanje u odnosu na „tradicionalne” rizike za sigurnost i zdravlje na radu. Daljnja analiza pokazuje da osobito mikro i mala poduzeća često podcjenjuju psihosocijalne rizike i da im često nedostaju odgovarajuće preventivne mjere. U svim poduzećima i svim državama članicama postoji potreba za podizanjem svijesti i pružanjem jednostavnih praktičnih alata po sektorima za upravljanje psihosocijalnim rizicima povezanima s radom.
Politika Europske unije prepoznaje da se mentalno zdravlje mora rješavati na sveobuhvatan način kroz sva područja politike, uključujući mentalno zdravlje na radu.
Pravilnim pristupom psihosocijalni se rizici mogu spriječiti ili se može uspješno njima upravljati, bez obzira na veličinu ili vrstu poduzeća.
Upravljanje psihosocijalnim rizicima povezanima s radom nije samo moralna obveza i dobro ulaganje za poslodavce, nego je i pravni prioritet utvrđen Okvirnom Direktivom 89/391/EEZ, uz potporu okvirnih ugovora socijalnih partnera o stresu povezanom s poslom, te uznemiravanju i nasilju na radnom mjestu.
Poslodavci imaju pravnu obvezu osigurati pravilnu procjenu i kontrolu rizika na radnom mjestu. Uključivanje radnika u taj proces ključno je za osiguravanje boljeg i učinkovitijeg utvrđivanja rizika i upravljanja rizicima. Radnici i njihovi predstavnici najbolje razumiju probleme koji se mogu pojaviti na njihovom radnom mjestu te se pokazalo da je njihovo uključivanje čimbenik uspjeha u borbi protiv psihosocijalnih rizika na radnom mjestu.
Saznajte više o praktičnim smjernicama ovdje.
