Pojmovnik
Za detaljnije informacije o izvorima i definicijama pojmova u glosaru digitalizacije pogledajte ovu datoteku
A
Aditivna proizvodnja
U aditivnoj proizvodnji upotrebljavaju se podaci, softver za računalno potpomognuti dizajn (CAD) ili skeneri za skeniranje 3D objekata kako bi se hardver usmjerio na pohranjivanje materijala, sloj po sloj, u preciznim geometrijskim oblicima. Kao što i sam naziv govori, u aditivnoj proizvodnji dodaje se materijal kako bi se proizveo predmet. Iako se pojmovi „3D ispis” i
„brza izrada prototipova” katkad upotrebljavaju za aditivnu proizvodnju, svaki od tih postupaka zapravo je podvrsta aditivne proizvodnje.
Algoritam
Izričito definirani skup uputa u kojima se opisuje kako bi računalo ili čovjek
mogli izvršiti radnju, zadatak ili postupak odnosno riješiti problem.
Algoritamska transparentnost
Algoritamska transparentnost načelo je prema kojem bi čimbenici koji utječu na funkcioniranje algoritama i rezultate koje oni proizvode trebali biti transparentni ili vidljivi poslodavcima, donositeljima politika i radnicima koji upotrebljavaju i reguliraju sustave koji koriste te algoritme kao i osobama na koje ti sustavi utječu. Sudjelovanje predstavnika osoblja ključno je za izgradnju povjerenja radnika u sustave.
Algoritamsko upravljanje
Sustav upravljanja radnicima u okviru kojeg se upotrebljavaju jednostavni algoritmi (tj. oni bez „inteligencije”) i digitalne tehnologije (npr. uređaji za praćenje radnika, računala ili softver za prepoznavanje lica) s ciljem automatiziranog ili poluautomatiziranog upravljanja radnicima. Na taj se način osigurava automatizacija velikog broja zadaća u vezi s upravljanjem radnicima (npr. izrada rasporeda, definiranje smjena i praćenje radnika s pomoću nosivih uređaja). Upravljanje radnicima na temelju umjetne inteligencije obuhvaća simulaciju inteligencije potrebnu za otklanjanje nesigurnosti (npr. davanje različitih rezultata na temelju promjena u okolišu), dok je algoritamsko upravljanje po svojoj prirodi determinističko (tj. uz iste ulazne podatke uvijek se dobiva isti rezultat).
Analitika ljudskih resursa ili analitika radne snage
Koncept obuhvaća upravljanje radnicima na temelju umjetne inteligencije s ciljem podrške donošenju odluka o aspektima upravljanja ljudskim resursima. Pritom se za mjerenje i razumijevanje uspješnosti zaposlenika i izvješćivanje o njihovoj učinkovitosti upotrebljavaju digitalni alati i podaci.
Analitika podataka
Postupak izvlačenja informacija i znanja iz podataka s pomoću statističkih ili
drugih tehnika i alata.
Antropomorfizam
Dodjeljivanje ljudskih osobina, emocija ili namjera neljudskim subjektima (npr. robotima).
Automatizacija
Primjena sustava ili tehničkih postupaka na temelju kojih uređaj ili sustav koji obavlja (djelomično ili u cijelosti) funkciju koju je prethodno obavljao ili vjerojatno mogao (djelomično ili u cijelosti) obavljati čovjek.
D
Dekvalifikacija
Gubitak vještina i znanja potrebnih za obavljanje određenog posla kao
posljedica automatizacije.
Digitalna radna platforma
Internetska usluga ili platforma za trgovanje koja koristi digitalne tehnologije (uključujući uporabu mobilnih aplikacija) u vlasništvu i/ili pod upravljanjem poduzeća s ciljem lakšeg povezivanja potražnje za radom i ponude rada koji obavlja radnik koji radi putem platforme. Platforme su, primjerice, Uber, Glovo, Wolt i Task Rabbit.
Duboko učenje
Grana strojnog učenja u okviru kojeg (umjetne) neuronske mreže oponašaju ljudski mozak i poboljšavaju sposobnost umjetne inteligencije da uči.
E
Egzoskeleti
Egzoskeleti su nosivi uređaji koji mijenjaju unutarnje ili vanjske sile koje djeluju na tijelo i tako povećavaju ili doprinose snazi korisnika. Može se utvrditi nekoliko scenarija rizika za radnike koji nose profesionalne egzoskelete (aktivne i pasivne) pri njihovu dugotrajnom korištenju.
F
Fizički zadatak
Zadatak čije dovršenje iziskuje jednu ili više fizičkih radnji.
I
Igrifikacija
Igrifikacija se odnosi na uvođenje ideja i koncepata iz igara, kao što su nagrade za ključne etape, u radno okruženje i procese kako bi se radnika potaknulo na ponašanje kakvo poslodavac priželjkuje, čime se u konačnici poboljšava učinkovitost i produktivnost. Na taj se način može promicati suradnja i interakcija timova, smanjiti stres i poboljšati opće zadovoljstvo zaposlenika na mjestu rada.
Industrijski robot
Industrijski robot jest automatski kontrolirani, višenamjenski manipulator s mogućnošću reprogramiranja, koji se može programirati u tri ili više fiksnih ili mobilnih osi.
Interakcija čovjeka
i robota
Interakcija čovjeka i robota bavi se proučavanjem interakcije između ljudi (korisnika) i robota. Riječ je o multidisciplinarnom pristupu uz doprinose iz područja interakcije čovjeka i računala, umjetne inteligencije, robotike, prepoznavanja govora i društvenih znanosti (psihologija, kognitivne znanosti, antropologija i ljudski čimbenici).
Internet stvari
Internet stvari kiberfizički je sustav u kojem se prikupljene informacije putem interneta unose u računala kako bi se prikupili podaci o proizvodnim i radnim procesima i te podatke vrlo detaljno analiziralo. Pritom ljudi stvaraju
„‚sveprisutni svijet’ u kojem će svi uređaji ... biti potpuno povezani”. Internet stvari preoblikuje našu interakciju s fizičkim svijetom s pomoću uređaja koji su međusobno povezani na platformi (npr. u oblaku), koji obavljaju funkcije na temelju ulaznih podataka i programiranja.
K
Kamere za
praćenje aktivnosti
Postoje dvije vrste kamera: osnovni sustavi koji snimaju samo signale, mogu se pohranjivati i/ili aktivno pratiti te inteligentni sustavi koji upotrebljavaju algoritme za tumačenje podataka koji su, primjerice, povezani s okolišem i/ili ponašanjem.
Kibersigurnost
Zaštita računalnih sustava i mreža od objavljivanja informacija i krađe ili oštećenja hardvera, softvera ili elektroničkih podataka te od prekida ili pogrešnog usmjeravanja usluga koje pružaju.
Kinematika
Grana fizike, razvijena u okviru klasične mehanike, koja opisuje geometrijski moguće gibanje točaka, tijela (predmeta) i sustava tijela (skupina predmeta), ne uzimajući u obzir uključene sile (tj. uzroke i posljedice gibanja).
Kobot (suradnički
robot)
Vrsta robota koji obavljaju zadatke u suradnji s radnicima u industrijskim sektorima.
Kognitivni zadatak
Zadatak čije dovršenje zahtijeva nekoliko mentalnih procesa, primjerice donošenje odluka, prepoznavanje uzorka i zadaće koje se temelje na govoru ili jeziku.
M
Modeli predviđanja koje generira umjetna inteligencija
Modeli prognoziranja koji s pomoću umjetne inteligencije analiziraju podatke kako bi predvidjeli različite čimbenike povezane s radnicima, primjerice one koji se upotrebljavaju za analitiku ljudskih resursa. Na primjer, mogu se upotrebljavati kako bi se predvidjelo koji će članovi osoblja najvjerojatnije uskoro napustiti poduzeće zbog stresa, izgaranja na poslu ili manjka motivacije i stoga iziskuju veću pozornost rukovoditelja.
N
Nadzor radnika
Nametljiviji nadzor radnika koji se provodi i izvan radnog mjesta te uključuje aktivnosti poput praćenja objava na društvenim mrežama i posjeta mrežnim mjestima s ciljem prikupljanja što više informacija o radnicima Praksama nadzora radnika mogu se prekršiti propisi o zaštiti osobnih podataka i osobna prava radnika, što može uzrokovati stres i narušiti psihičko zdravlje.
Napredna robotika
Pojam „napredna robotika” odnosi se na dizajn, proizvodnju i upotrebu strojeva koji mogu obavljati teške i složene zadatke s pomoću umjetne inteligencije u interakciji sa stvarnim svijetom oko njih.
Nosivi uređaji
Nosivi uređaji su elektroničke naprave sa senzorima i računalnim kapacitetom (npr. pametni satovi, pametne naočale ili drugi uređaji s ugrađenim senzorima ili oznakama), koji se mogu postaviti na različite dijelove tijela radi prikupljanja podataka koji se unose u druge digitalne sustave u svrhu obrade. Mogu se upotrebljavati za analizu fizioloških i psiholoških podataka kao što su osjećaji, spavanje, kretanje, otkucaji srca, tjelesna temperatura i krvni tlak, i to putem aplikacija instaliranih na sam uređaj ili na vanjske uređaje, primjerice pametne telefone povezane s oblakom.
Novi sustavi za praćenje sigurnosti i zdravlja na radu
Novi sustavi za praćenje sigurnosti i zdravlja na radu upotrebljavaju digitalnu tehnologiju u svrhu prikupljanja i analize podataka od radnika i/ili radnog okruženja za utvrđivanje opasnosti, procjenu rizika, sprječavanje i smanjenje štete te za promicanje sigurnosti i zdravlja na radu.
O
Oblak
Oblak je mreža udaljenih, međusobno povezanih poslužitelja u cijelom svijetu koji djeluju kao jedinstveni sustav. Ti poslužitelji služe za pohranu podataka i upravljanje njima, pokretanje aplikacija ili prikazivanje sadržaja ili pružanje određene usluge (npr. videoprijenos, e-pošta, softver za uredsku produktivnost ili društvene mreže). Datoteke i podaci dostupni su na internetu putem bilo kojeg uređaja povezanog s internetom.
P
Pametna osobna zaštitna oprema (OZO)
Pametna OZO zadnja je razina zaštite od opasnosti za radnike i upotrebljava se kada nije moguće otkloniti opasnosti ili kada se rizici od tih opasnosti ne mogu dodatno ublažiti s pomoću kolektivnih ili organizacijskih mjera, tehničkog dizajna ili praksi održavanja. Riječ je o kombinaciji tradicionalne odjeće i pametnih komponenata kao što su „senzori, detektori, moduli za prijenos podataka, baterije, kabeli”.
Pametni digitalni sustavi
Krovni pojam koji označava sustave za praćenje i poboljšanje sigurnosti i zdravlja radnika uključujući, primjerice, pametni OZO (koji može utvrditi razine plinova, otrova, razine buke i visokorizične temperature), nosive uređaje (za interakciju s radnicima, sa senzorima koji mogu biti ugrađeni u kacige ili zaštitne naočale), mobilne ili statične sustave s kamerama i senzorima (npr. bespilotne letjelice koje učinkovito dosežu i nadziru opasna područja na radnim lokacijama, čime se izbjegava opasnost za radnike u građevinskoj i rudarskoj industriji).
Poluautomatizirane i potpuno automatizirane odluke
Poluautomatizirano donošenje odluka odnosi se na ljudske odluke potkrijepljene rezultatima automatiziranih računalnih algoritama (uz integraciju umjetne inteligencije ili bez nje), dok potpuno automatizirano donošenje odluka znači da računalni algoritmi imaju potpunu autonomiju prilikom donošenja odluka.
Povjerenje
Povjerenje se može definirati kao stajalište da će izvršitelj [tehnologija automatizacije, odnosno napredna robotika] pomoći u ostvarivanju cilja pojedinca u situaciji u kojoj prevladavaju nesigurnost i ranjivost.
Praćenje radnika
Praksa prikupljanja informacija o zaposlenicima, primjerice o njihovoj lokaciji, dobrobiti i trenutačnim zadacima, s ciljem praćenja njihove učinkovitosti i poštovanja politike poduzeća te za utvrđivanje zdravstvenih problema ili sigurnosnih rizika. Izviješteno je da se praksama nadzora radnika mogu prekršiti propisi o zaštiti osobnih podataka i osobna prava radnika, što može uzrokovati stres i narušiti psihičko zdravlje.
Prekvalifikacija
Proces stjecanja ili učenja novih vještina.
Pristranost podataka
Do pristranosti podataka dolazi kada podaci sustavno obuhvaćaju određene vrste pogrešaka za koje su neki elementi u skupu podataka više ili manje ponderirani i/ili zastupljeni u odnosu na ostale. Društvene i kulturne predrasude i uvjerenja programera i softverskih inženjera mogu biti razlog zbog kojeg sustavi prikupljaju i proizvode pristrane podatke.
Pristup zasnovan na ljudskom odlučivanju
U pristupu digitalnoj transformaciji zasnovanom na ljudskom odlučivanju, umjetna inteligencija i digitalne tehnologije ne mijenjaju ljudski nadzor, odluke, informacije, savjete i sudjelovanje radnika, već ih podržavaju.
Usmjeravanjem dizajna, izrade i uporabe digitalnih sustava na čovjeka omogućuje se njihovo korištenje u svrhu podrške radnicima, dok nadzor provodi čovjek.
R
Računalstvo u
oblaku
Računalstvo u oblaku jest dostupnost usluga u oblaku na zahtjev (npr. pohrana podataka, računalna snaga), koje se putem interneta pružaju korisniku.
Rad na daljinu
Rad na daljinu svaki je oblik radnih dogovora za rad od kuće ili, općenitije, izvan prostorija poslodavca ili na određenoj lokaciji. U ovom je kontekstu naglasak na radu na daljinu koji omogućuje digitalna tehnologija (osobna računala, pametni telefoni, prijenosna računala, softverski paketi i internet).
Rad putem
digitalnih platformi
Rad putem digitalnih platformi plaćeni je rad koji se obavlja ili posreduje putem internetske platforme, odnosno internetsko tržište koje funkcionira putem digitalne tehnologije koja olakšava povezivanje potražnje i ponude na tržištu rada.
Radiofrekvencijska identifikacija (RFID)
RFID je bežična senzorska tehnologija koja se temelji na detekciji elektromagnetskih signala i sastoji od triju komponenata: antene ili zavojnice, primopredajnika (s dekoderom) i transpondera (oznake za radiofrekvencijsku identifikaciju). […] Antena odašilje radijski signal kako bi se oznaka aktivirala, a podaci očitali i upisali u nju.
S
Softver za upravljanje odnosima s klijentima
Upravljanje odnosima s klijentima, skraćeno CRM, integrirani je sustav za upravljanje informacijama za utvrđivanje rasporeda, planiranje i kontrolu aktivnosti prodaje i onih koje prethode prodaji u pojedinoj organizaciji. Sustav CRM sastoji se od hardvera, softvera i mrežnih alata za bolje praćenje klijenata i komunikaciju.
Strojno učenje
Strojno učenje grana je umjetne inteligencije koja proučava načine na koji računala mogu samostalno učiti, razvijati se i poboljšavati na temelju podataka i bez ljudske intervencije.
Sustav bespilotnih zrakoplova
Sustavi bespilotnih zrakoplova sastoje se od konstrukcije letjelice i izvora napajanja, senzora letjelice, udaljenog operatera, ugrađenog računala i aktuatora letjelice. Senzori prikupljaju informacije o okruženju letjelice, dok aktuatori pokreću letjelicu. Operater može primati informacije izravnim gledanjem letjelice (let u dometu vidljivosti) ili pregledom videosnimke koja se prenosi iz letjelice (let iz gledišta pilota).
U
Umjetna inteligencija (UI)
Umjetna inteligencija odnosi se na sustave koji pokazuju inteligentno ponašanje analiziranjem svojeg okruženja i izvršavanjem radnji - uz određeni stupanj autonomije - radi postizanja konkretnih ciljeva. Sustavi koji se temelje na umjetnoj inteligenciji mogu se temeljiti isključivo na softveru i djelovati u virtualnom svijetu (npr. glasovni asistenti, softver za analizu slike, tražilice, sustavi za prepoznavanje govora i lica) ili umjetna inteligencija može biti ugrađena u hardverske uređaje (npr. napredni roboti, autonomni automobili, bespilotne letjelice ili aplikacije za internet stvari).
Umjetna inteligencija (UI)
Umjetna inteligencija odnosi se na sustave koji pokazuju inteligentno ponašanje analiziranjem svojeg okruženja i izvršavanjem radnji - uz određeni stupanj autonomije - radi postizanja konkretnih ciljeva. Sustavi koji se temelje na umjetnoj inteligenciji mogu se temeljiti isključivo na softveru i djelovati u virtualnom svijetu (npr. glasovni asistenti, softver za analizu slike, tražilice, sustavi za prepoznavanje govora i lica) ili umjetna inteligencija može biti ugrađena u hardverske uređaje (npr. napredni roboti, autonomni automobili, bespilotne letjelice ili aplikacije za internet stvari).
Upravljanje radnicima na temelju umjetne inteligencije
Odnosi se na sustav upravljanja radnicima u okviru kojeg se, često u stvarnom vremenu, prikupljaju podaci o radnom prostoru, radnicima i poslu koji oni obavljaju, koji se zatim unose u model temeljen na umjetnoj inteligenciji koji donosi automatizirane ili poluautomatizirane odluke ili donositeljima odluka pruža informacije o pitanjima u vezi s upravljanjem radnicima.
Usavršavanje
Proces stjecanja ili podučavanja dodatnih vještina.
V
Velika količina
podataka
Skupovi podataka koji se odlikuju veličinom (velika količina), brzinom (stalan rast) i raznolikošću (strukturirani i nestrukturirani oblik, primjerice tekstovi) i često se upotrebljavaju u strojevima koje pokreće umjetna inteligencija.
Virtualna stvarnost i proširena stvarnost
Virtualna stvarnost je računalno generirani scenarij koji simulira stvarno iskustvo, dok se u okviru proširene stvarnosti stvarna iskustva kombiniraju s računalno generiranim sadržajem. Proširena stvarnost može se definirati kao tehnologija „uranjanja” koja briše granice između stvarnosti i virtualnog svijeta, čime se pospješuje interakcija između korisnika i okoliša. Korisnici proširene stvarnosti usmjeravaju svoje uređaje (pametne telefone, nosive uređaje itd.) prema određenoj slici, koja se dobiva i obrađuje kako bi se stvorile projekcije (2D ili 3D) s kojima korisnik može ostvariti interakciju.