You are here

Sigurnost i zdravlje u mikro i malim poduzećima

Safety and health in micro and small enterprises

U 2013. MSP-ovi su činili 99,8 % svih nefinancijskih poduzeća u EU-u. A to je 21,6 milijuna poduzeća u EU-u

Tri su kategorije MSP-ova – mikro, mala i srednja poduzeća. U Preporuci Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. ona su definirana kako slijedi:

  • Srednje poduzeće ima manje od 250 zaposlenika i godišnji promet koji ne premašuje 50 milijuna EUR i/ili godišnju bilancu koja ne premašuje 43 milijuna EUR
  • Malo poduzeće ima manje od 50 zaposlenika i godišnji promet ili bilancu koji ne premašuju 10 milijuna EUR
  • Mikro poduzeće ima manje od 10 zaposlenika i godišnji promet ili bilancu koji ne premašuju 2 milijuna EUR

MSP-ovi u EU-u u prosjeku zapošljavanju 4,22 osobe i stoga se velika većina (92,4 %) poduzeća u EU-u svrstava u mikro poduzeća. Na mikro poduzeća otpada 67,4 % svih radnih mjesta u Europi i stoga je njihova važnost u europskom gospodarstvu velika.

S kojim se izazovima suočavaju mikro i mala poduzeća?

Dokazi pokazuju da su zaposlenici manjih poduzeća izloženi većim rizicima nego zaposlenici većih poduzeća te da se manja poduzeća susreću s više teškoća u pogledu nadzora nad rizicima. Razne su studije, uključujući EU-OSHA-ino istraživanje Europsko istraživanje poduzeća o novim rizicima i onima koji nastaju (ESENER), pokazale da, što je poduzeće manje, to su izazovi u pogledu rješavanja pitanja sigurnosti i zdravlja na radu od većeg značaja. 

Relativno loše upravljanje u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu može se pripisati posebnim značajkama tipičnima za mala poslovanja, kao što su strukturne i organizacijske značajke rada i zapošljavanja, gospodarski položaj i poslovni odnosi, poslovna raznolikost i prilagodljivost, stajališta i sposobnosti vlasnika i radnika u takvim malim poduzećima ili njihov kratak vijek trajanja. Te značajke otežavaju mikro i malim poduzećima stvaranje i održavanje sigurnog i zdravog radnog okruženja. 

Drugi čimbenici koji utječu na upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu u takvim poduzećima, u usporedbi s velikima, uključuju:

  • Teškoće u regulaciji s obzirom na to da su obično heterogena, geografski raspršena te da nemaju kohezivno predstavništvo. Proračunska ograničenja u smislu da im često nedostaje sredstava za provedbu sigurnosnih i zdravstvenih inicijativa i intervencija kao što je plaćanje savjeta, informacija, alata i nadzornih sustava u pogledu sigurnosti i zdravlja.
  • Nemogućnost provedbe preventivnih mjera zbog nedostatka sredstava.
  • Manjak vremena i energije za zadatke koji nisu „od ključne važnosti“, a upravljanje sigurnošću i zdravljem katkad se tako shvaća. Dobro upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu ne smatra se prioritetom.
  • Procjene rizika mogu biti zamršene i zahtijevati velike troškove kako bi se dovršile, posebno ako poduzeće nema dovoljno sredstava za to ili znanja o tome kako učinkovito upravljati sigurnošću i zdravljem na radu.
  • Organizacije koje promiču i provode dobre prakse u pogledu sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu mogu nailaziti na teškoće u pokušajima izravnog dosezanja mikro i malih poduzeća.

 

O čimbenicima koji mala poduzeća motiviranju na ulaganje u sigurnost i zdravlje na radu pročitajte sljedeći članak na OSHWiki.  

Dobro upravljanje sigurnošću i zdravljem dobra je vijest za MSP-ove

Manje od polovice mikro i malih „start-up” poduzeća opstane više od pet godina, a tek se manji dio njih razvije u grupacijsku jezgru visokoučinkovitih tvrtki koje pokreću industrijske inovacije i izvedbu. Jedna je studija pokazala da su nova mikro i mala poduzeća u SAD-u koja su propala u roku od jedne ili dvije godine imala prosječnu stopu ozljeda na radu više od dvaput veću od stope poduzeća koja su opstala više od pet godina. 

Troškovi nezgoda poseban su razlog za zabrinutost manjih poduzeća jer one čine 82 % svih ozljeda na radu i 90 % svih smrtonosnih nezgoda

Utjecaj ozbiljnih nezgoda u području sigurnosti i zdravlja na radu može imati katastrofalne posljedice za malo poduzeće:

  • Mikro i mala poduzeća teže se oporavljaju od bilo kakve nezgode u području sigurnosti i zdravlja na radu.
  • Relativan utjecaj nezgode veći je u odnosu na onaj u većim poduzećima.
  • Ključni se radnici ne mogu lako i brzo zamijeniti.
  • Kratkotrajni prekidi poslovanja mogu dovesti do gubitka klijenata i važnih ugovora.
  • Ozbiljna ozljeda može dovesti do okončanja poslovanja zbog izravnih troškova u vezi s nezgodom ili gubitkom ugovora i/ili klijenata.
  • Čak i male nezgode i slučajevi lošeg zdravlja mogu udvostručiti razinu odsutnosti zbog bolesti.

Ovakvi statistički podaci pokazuju da je dobro upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu ključna osnova za uspjeh i dugotrajan opstanak mikro i malih poduzeća. EU-OSHA-ino istraživanje ESENER dokazuje da čak i vrlo mala poduzeća mogu imati upravljačke prakse u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu na visokoj razini u nekim zemljama i sektorima u EU-u. To pokazuje da se, ako se stvori poticajno okruženje, upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu u mikro i malim poduzećima može znatno poboljšati. 

Učinkovito upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu ne samo da je ključno za poboljšanje blagostanja radnika nego također osigurava dugotrajan prosperitet poduzeća i gospodarstva time što se proizvodni gubici koji proizlaze iz ozljeda ili bolesti smanjuju na najmanju moguću mjeru.

Pročitajte EU-OSHA-ino izvješće Sigurnost i zdravlje na radu i gospodarska učinkovitost u malim i srednjim poduzećima: pregled 

EU-OSHA pomaže mikro i malim poduzećima u procjeni rizika na njihovim radnim mjestima

Propisna procjena rizika od ključne je važnosti za zdrava radna mjesta. Ipak, provedba procjena rizika može biti poprilično izazovna, a posebno za mikro i mala poduzeća kojima može nedostajati sredstava ili znanja o učinkovitom upravljanju sigurnošću i zdravljem na radu.

EU-OSHA-in mrežni interaktivni alat za procjenu rizika (OiRA) osmišljen je da bi se nadišle te prepreke, i to kao prva inicijativa na razini EU-a koja potiče europska mikro i mala poduzeća (uglavnom preko država članica i socijalnih partnera na razini EU-a i država članica) na procjenu rizika.

Platforma OiRA omogućuje izgradnju za uporabu jednostavnih i besplatnih internetskih alata koji mikro i malim organizacijama mogu pomoći u postupnoj uspostavi postupaka procjene rizika , počevši od prepoznavanja i evaluacije rizika na radnom mjestu, donošenja odluka i provedbe preventivnih mjera pa sve do postupaka praćenja i izvješćivanja. Alat upotrebljavaju sektorski socijalni partneri (organizacije poslodavaca i zaposlenika) i nacionalna tijela vlasti (ministarstva, inspektorati rada, institucije za sigurnost i zdravlje na radu itd.) radi izgradnje posebnih alata za procjenu rizika u malim poduzećima prilagođenima određenim sektorima.

Više informacija o platformi OiRA dostupno je na internetskoj stranici projekta te u povezanom članku na OSHWiki.

Mala i mikropoduzeća: stjecanje dubljeg uvida

S obzirom na važnost mikropoduzeća i malih poduzeća za društvo i za gospodarstvo EU-a te na izazove s kojima se suočavaju s obzirom na upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu, EU-OSHA provodi trogodišnji projekt (2014. – 2017.) s ciljem poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu (SZR) u mikropoduzećima i malim poduzećima u Europi. Projekt je povjeren skupini istraživača koji čine konzorcij „SESAME” (sigurna mala i mikropoduzeća).

Cilj ovog projekta jest poboljšanje upravljanja SZR-om u malim i mikropoduzećima u Europi ispunjavanjem sljedećih ciljeva:

  • pružanje podrške utemeljene na dokazima za preporuke o politikama
  • prepoznavanje dobrih praksi diljem Europe i olakšavanje razvoja novih i postojećih alata
  • širenje baze znanja o čimbenicima dobrog SZR-a u malim i mikropoduzećima.

Projekt je podijeljen u četiri faze:

U fazi 1 (2014. – 2015.) procjenjuje se trenutačno stanje SZR-a u malim i mikropoduzećima. Zaključci su prikazani u izvješću „Konteksti i organizacija SZR-a u malim i mikropoduzećima u EU-u”.

U fazi 2 (2015. – 2016.) razmatra se stajalište mjesta rada provođenjem razgovora uživo s vlasnicima/upraviteljima i radnicima malih i mikropoduzeća te njihovim prikazivanjem u analitičkom izvješću i nacionalnim izvješćima.

U fazi 3 (2016. – 2017.) razmatra se što politike i dobre prakse čini učinkovitima te se istražuju uloge posrednika. U inventaru su naznačene sve prepoznate dobre prakse, a rezultati ove faze prikazani su u analitičkom izvješću i nacionalnim izvješćima.

U fazi 4 (2017.) provodi se posljednja analiza u kojoj se pruža sveobuhvatan prikaz projekta utemeljen na dokazima. U izvješću se konsolidiraju elementi svih prethodnih faza te se rezultati naširoko diseminiraju, uz diskusiju među dionicima na posljednjoj konferenciji.