Sigurnost i zdravlje na radu u uvjetima klimatskih promjena

Podatci pokazuju da klimatske promjene već utječu na mjesta rada: trećina radnika u EU-u izložena je rizicima kao što su ekstremne vrućine, ekstremni vremenski uvjeti ili loša kvaliteta zraka. Istodobno je 31 % radnika zabrinuto zbog utjecaja okolišnih rizika na njihovu sigurnost i zdravlje na radu (istraživanje EU-OSHA-e OSH Pulse 2025.).

Stoga je razumijevanje rizika za sigurnost i zdravlje na radu povezanih s klimom ključno za procjenu tih rizika i upravljanje njima. Zbog toga EU-OSHA provodi niz istraživačkih aktivnosti kako bi za potrebe oblikovanja politika, prevencije i iznalaženja praktičnih rješenja pružila detaljne informacije o izazovima koje predstavljaju klimatske promjene.

Učinci klimatskih promjena na sigurnost i zdravlje na radu

Porast temperature 

Velik problem za radnike u zatvorenim prostorima i na otvorenom. Ekstremna vrućina može uzrokovati umor, dehidraciju, pogoršanje kroničnih bolesti i teške oblike toplinske bolesti. Fizički rad povećava tjelesnu temperaturu, a toplinski stres narušava prosudbu i povećava rizik od nesreće. Nedovoljan oporavak između smjena, posebno ako radnici žive u nedovoljno hlađenim domovima, dodatno povećava opterećenje.

Ekstremni vremenski uvjeti

Predviđa se da će se broj i težina poplava i šumskih požara u Europi povećati i uzrokovati ozljede i smrtne slučajeve. Teški vremenski uvjeti mogu povećati rizik od utapanja, opeklina ili ozeblina. Radnicima hitnih službi dodatno prijete toksični plinovi, eksplozije i opasnosti od požara.

Onečišćenje zraka 

Povećano onečišćenje zraka i sve više razine aeroalergena (npr. više razine ili povećana alergenost peludi) zbog klimatskih promjena, u kombinaciji s drugim čimbenicima, povećavaju rizik od respiratornih bolesti i drugih zdravstvenih problema u zatvorenim i otvorenim prostorima.

Tko je izložen riziku?

Radnici na otvorenom

Glavni su problem visok stupanj izloženosti toplini, ekstremnim vremenskim uvjetima, onečišćujućim tvarima i bolestima koje se prenose vektorima.

• Izloženost suncu povećava rizik od raka kože i narušava kognitivne sposobnosti.
• Ekstremni vremenski uvjeti povećavaju broj ozljeda, stres i broj smrtnih slučajeva.
• Bolesti kao što su lajmska bolest i denga groznica šire se geografski.

Radna mjesta koja su najčešće zahvaćena:

• Poljoprivrednici i šumarski radnici: izloženi su toplinskom stresu, bolestima koje prenose krpelji, onečišćujućim tvarima, alergenima i rizicima od ozljeda i poremećaja mišićno-koštanog sustava tijekom raščišćavanja nakon katastrofa.
• Građevinski radnici: često rade na gradskim toplinskim otocima, pri čemu su izloženi toplinskom stresu i rizicima od nesreća.
• Hitne službe: vatrogasci, policija i osobe koje sudjeluju u medicinskim intervencijama suočavaju se s toplinskom iscrpljenošću, opeklinama, izlaganjem toksičnim tvarima, nesrećama i psihičkim naporima.

Radnici u zatvorenim prostorima

Ranjivi su tijekom toplinskih valova, posebno u slabo prozračenim zgradama ili industrijskim djelatnostima u kojima se upotrebljavaju visoke temperature.

• Vrućina može narušiti kognitivno funkcioniranje i pogoršati sindrom bolesne zgrade.
• Zdravstveni radnici koji upotrebljavaju osobnu zaštitnu opremu (OZO) u vrućim uvjetima mogu osjetiti iscrpljenost i poteškoće s disanjem.
• Toplinski valovi povećavaju potražnju za medicinskom skrbi, što stvara velik stres i radno opterećenje, posebno za sve starije osoblje u gradskim bolnicama koje su često smještene u urbanim toplinskim otocima.

Odgovori na razini politika

• Države članice EU-a zahtijevaju od poslodavaca da provode procjene rizika na radnom mjestu i utvrđuju preventivne mjere za zaštitu radnika od svih rizika na radnom mjestu. Te mjere trebaju slijediti hijerarhiju kontrole, pri čemu prednost treba dati tehničkim i organizacijskim rješenjima prije pribjegavanja osobnim mjerama.
• Neki rizici za sigurnost i zdravlje na radu obuhvaćeni su posebnim direktivama i nacionalnim propisima kojima se one provode.
• Države članice EU-a različitim brzinom pristupaju otklanjanju rizika za sigurnost i zdravlje na radu povezanih s klimom. Neke zemlje u propise ili kolektivne ugovore, ovisno o vrsti i lokaciji rada, uvrštavaju preporučene granične vrijednosti temperature.
• Mjere za ublažavanje klimatskih promjena i same mogu dovesti do nastanka novih rizika za sigurnost i zdravlje na radu, na primjer u sektorima obnovljive energije, zelene gradnje ili recikliranja.

Pročitajte glavna izvješća i povezane publikacije

Smjernice i alati

• U nekim državama članicama EU-a postoje smjernice za kontrolu izloženosti vrućini i UV zračenju, a u nekima su radne temperature definirane propisima. Mjere uključuju prilagodbu radnog vremena i osiguravanje mjesta za odmor, hidracije, sustava hlađenja i zaštitne odjeće.
• EU-OSHA pruža praktične smjernice o upravljanju rizicima povezanima s vrućinom i o tome što učiniti ako radnik boluje od toplinske bolesti.
• Važno je informirati radnike i poslodavce o učincima koje vrućina na radu ima na zdravlje i o rješenjima za prilagodbu.
• Poslodavci bi trebali pripremiti akcijske planove u slučaju vrućine i mogu upotrebljavati digitalne alate kao što su sustavi ranog upozoravanja ili uređaji za upozoravanje na vrućinu.
• Potrebno je o tome obavijestiti radnike i osposobiti ih za primjenu preventivnih mjera.

Pogled u budućnost: studija predviđanja o posljedicama budućih kretanja i kriza povezanih s klimatskim promjenama za sigurnost i zdravlje na radu.

U ovoj se studiji istražuje kako će se rad prilagoditi „novom normalnom” koje je uvjetovano klimatskim promjenama i što to znači za zaštitu sigurnosti i zdravlja radnika u narednim desetljećima. Studija se ne bavi isključivo neposrednim rizicima, kao što je toplinski stres, već razmatra korjenite promjene i poremećaje u radnim uvjetima te smjer u kojem se politike i praksa moraju razvijati. Stečeni uvidi pomoći će oblikovateljima politika i dionicima da predvide neizvjesne izazove i istodobno osiguraju sigurna i zdrava radna mjesta za budućnost.

EU-OSHA je dio Europskog opservatorija za klimu i zdravlje, partnerstva koje su uspostavile Europska komisija, Europska agencija za okoliš (EEA) i druge organizacije kako bi se Europi pomoglo da se pripremi za zdravstvene izazove povezane s klimom. Opservatorij omogućuje jednostavan pristup relevantnim alatima, podatcima i resursima te potiče suradnju među mnogim dionicima na lokalnoj i međunarodnoj razini.