Mišićno-koštani poremećaji

Većina se mišićno-koštanih poremećaja razvije tijekom vremena. Obično ne postoji jedan uzrok mišićno-koštanih poremećaja. Mnogi čimbenici rizika djeluju zajedno, uključujući fizičke i biomehaničke čimbenike, organizacijske i psihosocijalne te individualne čimbenike.

Fizički i biomehanički čimbenici rizika mogu uključivati:

• rukovanje teretom, osobito prilikom saginjanja i okretanja
• pokrete koji se ponavljaju ili su siloviti
• neugodne i statične položaje tijela
• vibracije, hladna radna okruženja ili ona sa slabim svjetlom
• poslove ubrzanog tempa
• dulje sjedenje ili stajanje u istom položaju

Organizacijski i psihosocijalni čimbenici rizika mogu uključivati:

• visoke zahtjeve posla i niske razine samostalnosti
• nedostatak stanki ili mogućnosti promjene položaja tijela tijekom rada
• brz tempo rada, uključujući i onaj koji je posljedica uvođenja novih tehnologija
• dugo radno vrijeme ili rad u smjenama
• maltretiranje, uznemiravanje ili diskriminaciju na radnom mjestu
• nezadovoljstvo poslom

u načelu svi psihosocijalni i organizacijski čimbenici (osobito u kombinaciji s fizičkim rizicima) mogu uzrokovati stres, umor, anksioznost ili druge reakcije, koji pak mogu povećati rizik od mišićno-koštanih poremećaja.

Individualni čimbenici rizika mogu uključivati:

• prethodne medicinske anamneze
• fizički kapacitet
• stil života i navike (npr. pušenje, nedostatak fizičke aktivnosti)

Ne postoji jedinstveno rješenje i ponekad je potreban stručan savjet za neobične i ozbiljne probleme. Međutim, mnoga su rješenja jednostavna i povoljna, na primjer kolica koja mogu pomoći prilikom rukovanja robom ili promjena položaja predmeta na stolu.

Kako bi riješili problem mišićno-koštanih poremećaja, poslodavci bi trebali upotrijebiti kombinaciju:

• procjene rizika: ocjenjivanje i rješavanje svih uzroka (vidjeti gore) primjenom holističkog pristupa. Važno je razmotriti i one radnike koji mogu biti izloženi većem riziku obolijevanja od mišićno-koštanih poremećaja. Prioritet je ukloniti rizike, ali i prilagoditi posao radnicima.
• sudjelovanja zaposlenika: uključiti radnike i njihove predstavnike u rasprave o mogućim problemima i rješenjima.

Pročitajte više o sprječavanju mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom.

Nakon dovršetka procjene rizika potrebno je sastaviti popis mjera prema prioritetima, a radnike i njihove zastupnike uključiti u provođenje tih mjera. Aktivnosti trebaju biti usmjerene na primarnu prevenciju, ali i na mjere kojima se smanjuje ozbiljnost svake ozljede. Važno je osigurati da svi radnici dobiju odgovarajuće informacije, izobrazbu i obuku o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu i da znaju kako izbjeći određene opasnosti i rizike.

Mjere mogu obuhvaćati sljedeća područja:

• izgled radnog mjesta: prilagoditi izgled radnog mjesta radi poboljšanja položaja tijela
• opremu: pobrinuti se da je ergonomski oblikovana i primjerena za radne zadaće
• zadaće: promijeniti načine rada ili alate
• upravljanje: planirati rad kako bi se izbjegao repetitivan rad ili rad u nepovoljnom položaju dulje vrijeme. Planiranje stanki za odmor, rotiranje poslova ili preraspodjela posla
• organizacijski čimbenici: izraditi politiku u vezi s mišićno-koštanim poremećajima kako bi se poboljšala organizacija posla i psihosocijalno radno okruženje i promicati zdravlje mišićno-koštanog sustava

Mjerama prevencije trebale bi se uzeti u obzir tehnološke promjene u pogledu opreme i digitalizacija radnih postupaka i s tim povezane promjene u načinima organizacije posla.

Pristup rješavanju problema mišićno-koštanih poremećaja treba obuhvaćati i zdravstveni nadzor, promicanje zdravlja te rehabilitaciju i reintegraciju radnika već oboljelih od mišićno-koštanih poremećaja.

EU-OSHA provela je višegodišnji pregledni projekt u području sigurnosti i zdravlja na radu na temu poremećaja mišićno-koštanog sustava povezanih s radom. Cilj je bio istražiti probleme u vezi s mišićno-koštanim poremećajima povezanima s radom, poboljšati naše razumijevanje te teme i utvrditi učinkovite načine rješavanja problematike mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom. U projektu su se također razmatrale politike i mjere na radnom mjestu koje se poduzimaju radi sprječavanja mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom i upravljanja kroničnim mišićno-koštanim poremećajima te pružanja podrške radnicima pri povratku na posao i rehabilitaciji. Pregledni projekt u području sigurnosti i zdravlja na radu bavi se potrebama kreatora politika i istraživača i nadopunjuje kampanju za zdrava mjesta rada za razdoblje 2020. – 2022.

Važnost sprječavanja mišićno-koštanih poremećaja već je prepoznata u europskim direktivama, strategijama EU-a za sigurnost i zdravlje na radu te propisima država članica i smjernicama za dobru praksu.

Rizici od mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom pripadaju području primjene Okvirne direktive o sigurnosti i zdravlju na radu, kojom se želi zaštititi radnike općenito od rizika povezanih s radom i utvrditi odgovornost poslodavca u pogledu osiguravanja zdravlja i sigurnosti na radu. Nekim se rizicima od nastanka mišićno-koštanog poremećaja bave posebne direktive kao što su Direktiva o ručnom prenošenju, Direktiva o zaslonima i Direktiva o vibracijama. Direktiva o upotrebi radne opreme bavi se položajima tijela radnika prilikom upotrebe radne opreme i u njoj se jasno navodi da poslodavci moraju uzeti u obzir ergonomska načela kako bi ispunili minimalne zahtjeve u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu.

EU-OSHA prati incidenciju, uzroke i prevenciju mišićno-koštanih poremećaja. Isto tako podupire i razmjenu dobrih praksi.