You are here

Mišićno-koštani poremećaji

Musculoskeletal disorders. Woman being treated for musculoskeletal disorders
Mišićno-koštani poremećaji (MKO) najčešća su oboljenja povezana s radom. Pogađaju milijune radnika na području cijele Europe, a poslodavci zbog njih troše milijarde eura. Rješavanjem problema mišićno-koštanih poremećaja pomaže se u poboljšanju života radnika, a ujedno je i dobra poslovna odluka.

Mišićno-koštani poremećaji obično utječu na leđa, vrat, ramena i gornje udove, ali mogu utjecati i na donje udove. Obuhvaćaju svako oštećenje ili poremećaj zglobova ili ostalog tkiva. Zdravstveni su problemi u rasponu od manjih bolova i smetnji do ozbiljnijih zdravstvenih stanja zbog kojih je potreban izostanak s posla ili liječenje. U težim slučajevima mogu dovesti do invaliditeta i potrebe za prestankom s radom.

Dvije glavne skupine mišićno-koštanih poremećaja uključuju bolove u leđima/ozljede leđa i poremećaje u gornjim udovima povezane s radom (poznate kao „ponavljajuće ozljede zbog prenaprezanja”).

Uzroci mišićno-koštanih poremećaja

Većina mišićno-koštanih poremećaja razvija se s vremenom. Obično ne postoji jedinstven uzrok mišićno-koštanih poremećaja. Različiti čimbenici često djeluju u kombinaciji. Fizički rizici i organizacijski čimbenici rizika uključuju:

  • rukovanje teretom, osobito pri naginjanju ili izvijanju
  • ponavljajuće ili silovite pokrete
  • nezgodne i statične položaje tijela
  • vibracije, loše osvjetljenje ili hladno radno okruženje
  • ubrzan rad
  • dulje sjedenje ili stajanje u istom položaju

Postoji sve više dokaza o povezanosti mišićno-koštanih poremećaja s psihosocijalnim čimbenicima rizika (osobito kada su u kombinaciji s fizičkim rizicima), uključujući:

  • vrlo zahtjevan rad ili malu količinu samostalnosti u radu
  • nisku razinu zadovoljstva na poslu

Prevencija

Ne postoji jedinstveno rješenje, a povremeno mogu biti potrebni savjeti stručnjaka za rješavanje neuobičajenih ili ozbiljnih problema. Međutim, mnoga su rješenja jednostavna i jeftina, primjerice osiguravanje kolica za pomoć pri rukovanju robom ili promjena položaja predmeta na stolu.

Kako bi se riješio problem mišićno-koštanih poremećaja, poslodavci trebaju upotrebljavati kombinaciju:

  • procjene rizika: zauzimanje holističkog pristupa u procjeni i rješavanju cjelokupnog niza uzroka (vidi u prethodnom tekstu)
  • sudjelovanja zaposlenika: uključivanje osoblja i njihovih predstavnika u raspravama o mogućim problemima i rješenjima

Pročitajte više o prevenciji mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom.

Mjere

Preventivne mjere mogu uključivati promjene u:

  • nacrtu radnog mjesta: prilagodba nacrta u cilju poboljšanja položaja tijela tijekom rada
  • opremi: osiguravanje da je oprema ergonomski dizajnirana i prikladna za obavljanje zadataka
  • radnicima: poboljšanje svijesti o rizicima, pružanje osposobljavanja u pogledu dobrih radnih metoda
  • zadacima: promjene u radnim metodama i alatima
  • upravljanju: planiranje rada kako bi se izbjegle ponavljajuće radnje ili dulji rad u neprikladnom položaju tijela; planiranje pauza za odmor, rotacija poslova ili premještanje rada
  • organizacijskim čimbenicima: razvoj politika o mišićno-koštanim poremećajima

Praćenje zdravlja, promicanje zdravlja te oporavak i ponovno uključivanje radnika koji već pate od mišićno-koštanih poremećaja također valja uzeti u obzir u okviru pristupa upravljanju mišićno-koštanim poremećajima.

Europsko zakonodavstvo

U europskim direktivama, pravilnicima država članica i smjernicama o dobroj praksi već se prepoznaje važnost prevencije mišićno-koštanih poremećaja. Mjerodavne direktive uključuju opću „Okvirnu” direktivu o sigurnosti i zdravlju na radu i direktive kojima su obuhvaćene sljedeće teme: fizički rad pri rukovanju teretom, radna oprema, minimalni standardi za radna mjesta i rad uz zaslone (računala) za prikaz.

Europska komisija provela je 2007. godine savjetovanje o mogućim mjerama zajednice, uključujući novo zakonodavstvo. Mogući su planovi odgođeni do provođenja revizije direktiva EU-a u 2014. i 2015 godini. Države članice EU-a i europski socijalni partneri prepoznali su mišićno-koštane poremećaje kao prioritet.

EU-OSHA prati pojavu, uzroke i prevenciju mišićno-koštanih poremećaja. EU-OSHA također podupire razmjenu dobrih praksi.