©EU-OSHA/Adam Skrzypczak
U skladu sa Strateškim okvirom EU-a za područje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu 2014. – 2020., jedan je od prioriteta EU-OSHA-e pridonijeti sprječavanju bolesti povezanih s radom. Cilj je ne samo poboljšati živote radnika, nego i smanjiti troškove bolesti i smrtnih slučajeva povezanih s radom.
Broj nesreća na radnom mjestu u proteklih se deset godina smanjio za 25 %. Međutim, bolesti povezane s radom i dalje su uzrok 2,4 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta godišnje, od čega je 200 000 slučajeva u Europi.
Aktivnosti EU-OSHA-e usmjerene su na uspostavljanje baze dokaza za njihovo sprječavanje, utvrđivanje odgovarajućih politika i prakse. Drugi je važan cilj pružiti bolji pregled opterećenja koje predstavljaju profesionalne bolesti.
Bolesti povezane s radom uključuju:
- poremećaje mišićno-koštanog sustava
- poremećaje psihičkog zdravlja i stres
- rak povezan s radom
- kožne bolesti
- bolesti povezane s radom uzrokovane biološkim agensima
Projekti u tijeku
EU-OSHA je 2015. pokrenula projekt pregleda kojim su obuhvaćena tri područja istraživanja, politike i prakse u pogledu bolesti povezanih s radom:
Definicije i propisi
„Bolest povezana s radom” je svaka bolest koju uzrokuju ili pogoršavaju čimbenici na radnom mjestu. To uključuje mnoge bolesti sa složenijim uzrocima, uključujući kombinaciju profesionalnih čimbenika i onih koji nisu povezani s radom.
„Profesionalna bolest” je svaka bolest uzrokovana prvenstveno izloženošću fizičkom, organizacijskom, kemijskom ili biološkom čimbeniku rizika ili kombinaciji tih čimbenika na radnom mjestu. Profesionalne bolesti većinom su utvrđene nacionalnim zakonodavstvima, a nastaju uslijed izlaganja čimbenicima rizika na radu. Za priznate profesionalne bolesti može se dobiti naknada ako postoji jasna uzročna povezanost između izloženosti na radnom mjestu i bolesti.
U Europskom popisu profesionalnih bolesti sadržane su preporuke o profesionalnim bolestima koje bi trebalo uključiti u nacionalne popise državâ članicâ. Sadržava i preporuke o uvođenju pravila za naknade, sprječavanje tih bolesti i prikupljanje statističkih podataka.
Smjernice na razini EU-a i na razini država određuju kriterije dijagnoze i izloženosti za potrebe priznavanja bolesti povezane s radom kao profesionalne bolesti navedene na popisu. Za utvrđivanje visine naknade primjenjuju se dodatni kriteriji, uglavnom povezani s minimalnom razinom ozljede ili nesposobnosti za rad. Mnoge države članice u godišnjim izvješćima objavljuju podatke o priznatim profesionalnim bolestima, primjerice, o stanju sigurnosti i zdravlja na radu.
Što uzrokuje bolesti na radu?
Posao može uzrokovati ili pogoršati brojne oblike bolesti, uključujući rak, poremećaje dišnog sustava, kardiovaskularne bolesti, kožne bolesti, poremećaje mišićno-koštanog sustava i poremećaje psihičkog zdravlja. Iako glavni uzroci takvih bolesti mogu biti složeni, poznato je da određena izlaganja na radnom mjestu pridonose razvoju ili napredovanju bolesti, uključujući:
- opasne tvari, kao što su kemikalije i biološki agensi, uključujući karcinogene tvari
- zračenje, uključujući ionizirajuće zračenje i sunčevo ultraljubičasto zračenje
- fizičke čimbenike, uključujući vibracije, buku, ručno podizanje i rad koji uključuje dugotrajno sjedenje
- psihosocijalne čimbenike i organizaciju rada, kao što su rad u smjenama i stres.
Važno je pažljivo pratiti rizike povezane s takvim oblicima izloženosti i njihovom međusobnom kombinacijom te s promjenjivim obrascima rada.
Podizanje svijesti i promicanje sprječavanja
Dobre prakse na razini poduzeća uključuju promicanje kulture sprječavanja rizika i dobrobiti na radnom mjestu. Ključno je i da poduzeća procijene rizike i upravljaju njima te poštuju hijerarhiju njihova sprječavanja.
Drugi korisni načini za smanjenje pojave bolesti povezanih s radom uključuju proaktivno praćenje u cilju sprječavanja lošeg zdravlja te poticanje zdravijih radnih mjesta aktivnostima za promicanje zdravlja na radu.
