Bolesti povezane s radom

Work-related diseases

©EU-OSHA/Adam Skrzypczak

U skladu sa  Strateškim okvirom EU-a za područje sigurnosti i zaštite zdravlja na radu 2014. – 2020., jedan je od prioriteta EU-OSHA-e pridonijeti sprječavanju bolesti povezanih s radom. Cilj je ne samo poboljšati živote radnika, nego i smanjiti  troškove bolesti i smrtnih slučajeva povezanih s radom.

Broj nesreća na radnom mjestu u proteklih se deset godina smanjio za 25 %. Međutim, bolesti povezane s radom i dalje su uzrok 2,4 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta godišnje, od čega je 200 000 slučajeva u Europi. 

Aktivnosti EU-OSHA-e usmjerene su na uspostavljanje baze dokaza za njihovo sprječavanje, utvrđivanje odgovarajućih politika i prakse. Drugi je važan cilj pružiti bolji pregled opterećenja koje predstavljaju profesionalne bolesti.

Bolesti povezane s radom uključuju:

Projekti u tijeku

EU-OSHA je 2015. pokrenula projekt pregleda kojim su obuhvaćena tri područja istraživanja, politike i prakse u pogledu bolesti povezanih s radom:

Definicije i propisi

„Bolest povezana s radom” je svaka bolest koju uzrokuju ili pogoršavaju čimbenici na radnom mjestu. To uključuje mnoge bolesti sa složenijim uzrocima, uključujući kombinaciju profesionalnih čimbenika i onih koji nisu povezani s radom.

„Profesionalna bolest” je svaka bolest uzrokovana prvenstveno izloženošću fizičkom, organizacijskom, kemijskom ili biološkom čimbeniku rizika ili kombinaciji tih čimbenika na radnom mjestu. Profesionalne bolesti većinom su utvrđene nacionalnim zakonodavstvima, a nastaju uslijed izlaganja čimbenicima rizika na radu. Za priznate profesionalne bolesti može se dobiti naknada ako postoji jasna uzročna povezanost između izloženosti na radnom mjestu i bolesti.

U Europskom popisu profesionalnih bolesti sadržane su preporuke o profesionalnim bolestima koje bi trebalo uključiti u nacionalne popise državâ članicâ. Sadržava i preporuke o uvođenju pravila za naknade, sprječavanje tih bolesti i prikupljanje statističkih podataka.

Smjernice na razini EU-a i na razini država određuju kriterije dijagnoze i izloženosti za potrebe priznavanja bolesti povezane s radom kao profesionalne bolesti navedene na popisu. Za utvrđivanje visine naknade primjenjuju se dodatni kriteriji, uglavnom povezani s minimalnom razinom ozljede ili nesposobnosti za rad. Mnoge države članice u godišnjim izvješćima objavljuju podatke o priznatim profesionalnim bolestima, primjerice, o stanju sigurnosti i zdravlja na radu.

Što uzrokuje bolesti na radu?

Posao može uzrokovati ili pogoršati brojne oblike bolesti, uključujući rak, poremećaje dišnog sustava, kardiovaskularne bolesti, kožne bolesti, poremećaje mišićno-koštanog sustava i poremećaje psihičkog zdravlja. Iako glavni uzroci takvih bolesti mogu biti složeni, poznato je da određena izlaganja na radnom mjestu pridonose razvoju ili napredovanju bolesti, uključujući:

Važno je pažljivo pratiti rizike povezane s takvim oblicima izloženosti i njihovom međusobnom kombinacijom te s promjenjivim obrascima rada.

Podizanje svijesti i promicanje sprječavanja

Dobre prakse na razini poduzeća uključuju promicanje kulture sprječavanja rizika i dobrobiti na radnom mjestu. Ključno je i da poduzeća procijene rizike i upravljaju njima te poštuju hijerarhiju njihova sprječavanja.

Drugi korisni načini za smanjenje pojave bolesti povezanih s radom uključuju proaktivno praćenje u cilju sprječavanja lošeg zdravlja te poticanje zdravijih radnih mjesta aktivnostima za promicanje zdravlja na radu.