Zaštita sigurnosti i zdravlja radnika odgovornost je poslodavaca, a posebnu pozornost trebaju posvetiti radnicima mlađe dobi. Moraju provoditi procjene rizika prije nego što mlada osoba započne s radom i osigurati mjere za njihovu zaštitu.

Radnicima mlađe dobi treba dodijeliti prikladan posao te im pružiti odgovarajuće osposobljavanje i nadzor. Poslodavci trebaju promicati čvrstu kulturu sigurnosti i uključiti radnike mlađe dobi u pitanja sigurnosti. Posebna pravila primjenjuju se na radnike mlađe dobi, odnosno radnike mlađe od 18 godina.

Direktivom Vijeća 94/33/EZ uspostavljaju se pravne obveze za poslodavce. Te su obveze navedene u pravilnicima svake države članice. Organizacije za nacionalnu sigurnost i zdravlje te sindikati dobri su izvori savjeta.

Pročitajte informativni bilten za poslodavce.

Mlade osobe imaju pravo postavljati pitanja, upozoravati na probleme i odbiti obavljanje rada koji nije siguran.

Istodobno, njihova je odgovornost pratiti politike sigurnosti i zdravlja na radu te se brinuti o svojoj sigurnosti i sigurnosti kolega.

Ako ste radnik mlađe dobi i imate problem, najvažnije je da to nekome kažete. Ako možete, razgovarajte sa šefom. Ako ne možete, razgovarajte s predstavnikom za sigurnost, osobljem nadležnim za zdravlje na radu ili roditeljem, skrbnikom ili kolegom u kojega imate povjerenja. Organizacije za nacionalnu sigurnost i zdravlje te sindikati dobri su izvori savjeta.

• Pitajte ako vam nešto nije jasno.
• Upoznajte se sa svojim pravima i doznajte gdje možete dobiti pomoć.
• Upoznajte se s rizicima i s time kako postupiti u slučaju nužde.
• Ne preuzimajte zadatke za koje niste osposobljeni i slijedite postupke.

Pročitajte informativni bilten za radnike mlađe dobi.

Nastavnici imaju važnu ulogu. Ako mogu razviti dobro stajalište i razumijevanje prevencije rizika među radnicima mlađe dobi od najranijih dana, pomoći će im u održavanju njihove sigurnosti do kraja života.

Uporabom sve popularnijeg lika po imenu Napo, EU-OSHA osmislila je niz nastavnih alata za sigurnost i zdravlje na radu za učitelje, namijenjenih upoznavanju osnovnoškolske djece s temama zdravlja i sigurnosti na poučan, ali zabavan i maštovit način uporabom filmova s Napom i kreativnih aktivnosti.

Nastavnici uključeni u organiziranje stručnog osposobljavanja ili osiguravanje mjesta za stjecanje radnog iskustva trebaju sa svojim poslodavcima provjeriti sustave upravljanja sigurnošću i zdravljem.

Doznajte više o uključivanju sigurnosti i zdravlja u obrazovanje.

Roditelji mogu pružiti potporu mladim osobama tako da osiguraju da one razumiju svoja prava i odgovornosti. Roditelji također mogu pomoći razgovorom s mladim osobama o poslu i visokom obrazovanju te njihovoj sigurnosti i zdravlju.

Pročitajte informativni bilten za roditelje.

Postoje razlike koje utječu na rizike s kojima se suočavaju muškarci i žene. Žene:

• rad u određenim sektorima i određene vrste poslova
• postizanje ravnoteže između dvostrukih odgovornosti na poslu i kod kuće
• manjak predstavnika na razini nadzornih tijela i uprave
• fizičke razlike u odnosu na muškarce, premda postoje veće razlike među ženama nego između muškaraca i žena, primjerice, u fizičkoj snazi
• obavljanje poslova koji se pogrešno smatraju sigurnima i laganima

Te razlike često nisu prepoznate u okviru praksi u području sigurnosti i zdravlja na radu. Osim toga, radno opterećenje i rizici povezani sa stresom za žene na radnom mjestu često se podcjenjuju. EU-OSHA usmjerava se na naglašavanje tih razlika i pomoć u poboljšanju sigurnosti i zdravlja na radu u područjima koja najviše utječu na žene.

Pristup sigurnosti i zdravlju na radu na temelju spolne pripadnosti podrazumijeva prepoznavanje i vođenje računa o razlikama između muških i ženskih radnika.

Poslodavci mogu učiniti sljedeće:

• usmjeriti se na osiguranje sigurnijeg i lakšeg rada za svakoga
• uključiti u procjenu rizika pitanja povezana sa spolnom pripadnošću
• razmotriti stvaran obavljeni rad i izbjegavati pretpostavke o tome tko je izložen riziku i zašto
• omogućiti fleksibilnije radno vrijeme
• uključiti žene u donošenje odluka o sigurnosti i zdravlju na radu

Taj je pristup od koristi za sve zaposlenike, ne samo za žene.

Pročitajte EU-OSHA-ine informativne biltene o pitanjima povezanima sa spolnom pripadnošću i procjeni rizika.

Ključni je cilj pomoći osigurati da se pitanja povezana sa spolnom pripadnošću uzimaju u obzir pri donošenju politika i odluka na radnom mjestu i na razini EU-a. EU-OSHA aktivno istražuje rizike i trendove povezane sa spolnom pripadnošću. To uključuje istraživanja usmjerena na sektore u kojima rade žene, kao što je čišćenje, te na rizike s kojima se suočavaju osobito žene. Pitanje spolne pripadnosti također ugrađujemo, odnosno uključujemo u ostala područja istraživanja.

Pružamo alate i savjete za pomoć poslodavcima u utvrđivanju i provođenju procjene rizika na temelju spolne pripadnosti.

Pogledajte također EU-OSHA-ino istraživanje o novim rizicima i trendovima u području sigurnosti i zdravlja žena na radu te pronađite vodiče dobre prakse i alate za procjene rizika.

Većina se mišićno-koštanih poremećaja razvije tijekom vremena. Obično ne postoji jedan uzrok mišićno-koštanih poremećaja. Mnogi čimbenici rizika djeluju zajedno, uključujući fizičke i biomehaničke čimbenike, organizacijske i psihosocijalne te individualne čimbenike.

Fizički i biomehanički čimbenici rizika mogu uključivati:

• rukovanje teretom, osobito prilikom saginjanja i okretanja
• pokrete koji se ponavljaju ili su siloviti
• neugodne i statične položaje tijela
• vibracije, hladna radna okruženja ili ona sa slabim svjetlom
• poslove ubrzanog tempa
• dulje sjedenje ili stajanje u istom položaju

Organizacijski i psihosocijalni čimbenici rizika mogu uključivati:

• visoke zahtjeve posla i niske razine samostalnosti
• nedostatak stanki ili mogućnosti promjene položaja tijela tijekom rada
• brz tempo rada, uključujući i onaj koji je posljedica uvođenja novih tehnologija
• dugo radno vrijeme ili rad u smjenama
• maltretiranje, uznemiravanje ili diskriminaciju na radnom mjestu
• nezadovoljstvo poslom

u načelu svi psihosocijalni i organizacijski čimbenici (osobito u kombinaciji s fizičkim rizicima) mogu uzrokovati stres, umor, anksioznost ili druge reakcije, koji pak mogu povećati rizik od mišićno-koštanih poremećaja.

Individualni čimbenici rizika mogu uključivati:

• prethodne medicinske anamneze
• fizički kapacitet
• stil života i navike (npr. pušenje, nedostatak fizičke aktivnosti)

Ne postoji jedinstveno rješenje i ponekad je potreban stručan savjet za neobične i ozbiljne probleme. Međutim, mnoga su rješenja jednostavna i povoljna, na primjer kolica koja mogu pomoći prilikom rukovanja robom ili promjena položaja predmeta na stolu.

Kako bi riješili problem mišićno-koštanih poremećaja, poslodavci bi trebali upotrijebiti kombinaciju:

• procjene rizika: ocjenjivanje i rješavanje svih uzroka (vidjeti gore) primjenom holističkog pristupa. Važno je razmotriti i one radnike koji mogu biti izloženi većem riziku obolijevanja od mišićno-koštanih poremećaja. Prioritet je ukloniti rizike, ali i prilagoditi posao radnicima.
• sudjelovanja zaposlenika: uključiti radnike i njihove predstavnike u rasprave o mogućim problemima i rješenjima.

Pročitajte više o sprječavanju mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom.

Nakon dovršetka procjene rizika potrebno je sastaviti popis mjera prema prioritetima, a radnike i njihove zastupnike uključiti u provođenje tih mjera. Aktivnosti trebaju biti usmjerene na primarnu prevenciju, ali i na mjere kojima se smanjuje ozbiljnost svake ozljede. Važno je osigurati da svi radnici dobiju odgovarajuće informacije, izobrazbu i obuku o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu i da znaju kako izbjeći određene opasnosti i rizike.

Mjere mogu obuhvaćati sljedeća područja:

• izgled radnog mjesta: prilagoditi izgled radnog mjesta radi poboljšanja položaja tijela
• opremu: pobrinuti se da je ergonomski oblikovana i primjerena za radne zadaće
• zadaće: promijeniti načine rada ili alate
• upravljanje: planirati rad kako bi se izbjegao repetitivan rad ili rad u nepovoljnom položaju dulje vrijeme. Planiranje stanki za odmor, rotiranje poslova ili preraspodjela posla
• organizacijski čimbenici: izraditi politiku u vezi s mišićno-koštanim poremećajima kako bi se poboljšala organizacija posla i psihosocijalno radno okruženje i promicati zdravlje mišićno-koštanog sustava

Mjerama prevencije trebale bi se uzeti u obzir tehnološke promjene u pogledu opreme i digitalizacija radnih postupaka i s tim povezane promjene u načinima organizacije posla.

Pristup rješavanju problema mišićno-koštanih poremećaja treba obuhvaćati i zdravstveni nadzor, promicanje zdravlja te rehabilitaciju i reintegraciju radnika već oboljelih od mišićno-koštanih poremećaja.

EU-OSHA provela je višegodišnji pregledni projekt u području sigurnosti i zdravlja na radu na temu poremećaja mišićno-koštanog sustava povezanih s radom. Cilj je bio istražiti probleme u vezi s mišićno-koštanim poremećajima povezanima s radom, poboljšati naše razumijevanje te teme i utvrditi učinkovite načine rješavanja problematike mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom. U projektu su se također razmatrale politike i mjere na radnom mjestu koje se poduzimaju radi sprječavanja mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom i upravljanja kroničnim mišićno-koštanim poremećajima te pružanja podrške radnicima pri povratku na posao i rehabilitaciji. Pregledni projekt u području sigurnosti i zdravlja na radu bavi se potrebama kreatora politika i istraživača i nadopunjuje kampanju za zdrava mjesta rada za razdoblje 2020. – 2022.

Važnost sprječavanja mišićno-koštanih poremećaja već je prepoznata u europskim direktivama, strategijama EU-a za sigurnost i zdravlje na radu te propisima država članica i smjernicama za dobru praksu.

Rizici od mišićno-koštanih poremećaja povezanih s radom pripadaju području primjene Okvirne direktive o sigurnosti i zdravlju na radu, kojom se želi zaštititi radnike općenito od rizika povezanih s radom i utvrditi odgovornost poslodavca u pogledu osiguravanja zdravlja i sigurnosti na radu. Nekim se rizicima od nastanka mišićno-koštanog poremećaja bave posebne direktive kao što su Direktiva o ručnom prenošenju, Direktiva o zaslonima i Direktiva o vibracijama. Direktiva o upotrebi radne opreme bavi se položajima tijela radnika prilikom upotrebe radne opreme i u njoj se jasno navodi da poslodavci moraju uzeti u obzir ergonomska načela kako bi ispunili minimalne zahtjeve u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu.

EU-OSHA prati incidenciju, uzroke i prevenciju mišićno-koštanih poremećaja. Isto tako podupire i razmjenu dobrih praksi.

U prvom dijelu projekta upućuje se na razmjere izazova u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu s kojima su suočena mikropoduzeća i mala poduzeća diljem Europe te na neke čimbenike koji doprinose lošem upravljanju sigurnošću i zdravljem na radu u tim poduzećima. U pregledu literature Kontekst i mehanizmi sigurnosti i zdravlju na radu u malim i mikropoduzećima u EU-u istaknut je „opći nedostatak sredstava koji ima više aspekata” zbog čega niz mikropoduzeća i malih poduzeća primjenjuje „kratkovidne strategije”. Glavne karakteristike takvih poduzeća su sljedeće: slab gospodarski položaj, zabrinutost za gospodarski opstanak poslovanja, nedovoljna ulaganja u sigurnost i zdravlje na radu, ograničeno znanje, svijest i kompetencija vlasnika-rukovoditelja te njihovi stavovi i prioriteti koji ne idu u prilog sigurnosti i zdravlju na radu.

Perspektiva radnog mjesta

Stavovi i prakse s obzirom na sigurnost i zdravlje na radu u mikropoduzećima i malim poduzećima ispitane su temeljitim i sveobuhvatnim intervjuima s radnicima i vlasnicima-rukovoditeljima. Neki od često primijećenih stavova obuhvaćali su izrazito reakcijski pristup sigurnosti i zdravlju na radu; percepciju prema kojoj je „zdrav razum” dovoljna mjera sigurnosti i zdravlja na radu te uvjerenje da su rizici „dio posla”. Međutim, pronađeni su i primjeri dobrih praksi.

Pročitajte izvješće Sigurnost i zdravlje u mikropoduzećima i malim poduzećima u EU-u: procjena iz perspektive radnog mjesta.

Postoje li dobre prakse koje mogu poslužiti kao temelj?

Postoji niz primjera uspješnih politika, strategija i alata za sigurnost i zdravlje na radu diljem Europe čiji je cilj sigurnost i zdravlje na radu u mikropoduzećima i malim poduzećima. Detaljno je opisano više od 40 takvih intervencija u izvješću Sigurnost i zdravlje u mikropoduzećima i malim poduzećima u EU-u: od politike do prakse – opis primjera dobre prakse.

Provedeno je detaljnije ispitivanje dobrih primjera radi određivanja „što je učinkovito, za koga i u kakvim okolnostima”, uključujući i širok raspon mogućih pozitivnih učinaka i primjena.

Pročitajte izvješće Od politike do prakse: politike, strategije, programi i djelovanja koji podržavaju sigurnost i zdravlje na radu u mikropoduzećima i malim poduzećima u kojem su također istražena iskustva posrednika u sigurnosti i zdravlju na radu koji surađuju s mikropoduzećima i malim poduzećima.

Kako možemo osigurati da politike i intervencije u području sigurnosti i zdravlja na radu dopru do mikropoduzeća i malih poduzeća?

Analizirani su cjelokupni rezultati projekta kako bi se dale na dokazima utemeljene preporuke za razvoj učinkovitijih programa politika i intervencija kojima se pokušava poboljšati sigurnost i zdravlje na radu u mikropoduzećima i malim poduzećima. Sigurnost i zdravlje u mikropoduzećima i malim poduzećima u EU-u: U završnom izvješću trogodišnjeg projekta udruženja SESAME ističe se važnost:

• suradnje svih važnih regulatornih subjekata,
• jačanja regulatornih inspekcija,
• ponude održivih, jednostavnih i primjenjivih rješenja koja se mogu prenositi,
• bolje integracije sigurnosti i zdravlja na radu u obrazovne sustave specifične za pojedine sektore,
• suradnje sindikata i organizacija poslodavaca na razvoju politika koje se mogu primijeniti na mikropoduzeća i mala poduzeća,
• bolje organizacije lanca opskrbe.

Ispravna procjena rizika od ključne je važnosti za zdrava radna mjesta. Međutim, provedba procjene rizika može biti prilično teška, pogotovo za mikropoduzeća i mala poduzeća koja možda nemaju sredstva ili znanja potrebne za uspješno provođenje procjene.

Cilj je EU-OSHA-ine internetske interaktivne platforme za procjenu rizika (OiRA) pomoći svladati tu prepreku. OiRA je prva inicijativa na razini EU-a kojom se pokušava potaknuti mikropoduzeća i mala poduzeća (uglavnom putem država članica i socijalnih partnera na razini EU-a i država članica) na procjenu rizika.

Više informacija o procjeni rizika na radu u mikropoduzećima i malim poduzećima potražite u ovom članku na mrežnom mjestu OSHwiki.

• Kampanje za zdrava radna mjesta – našim dvogodišnjim kampanjama podiže se svijest o temama iz sigurnosti i zdravlja na radu (OSH) diljem Europe
• Projekt internetske interaktivne procjene rizika (OiRA) – malim i srednjim poduzećima pružamo internetske alate za procjenu rizika kako bi proveli procjenu rizika i upravljali njima na radnom mjestu
• Istraživanje ESENER – ovo opsežno istraživanje pruža prikaz načina na koji se na europskim radnim mjestima upravlja sigurnosnim i zdravstvenim rizicima
• OSHwiki – suradnička internetska enciklopedija točnih i pouzdanih informacija o sigurnosti i zdravlju na radu
• Projekti predviđanja – ciljanim projektima predviđanja ističemo i proučavamo nove rizike i rizike u nastajanju u okviru sigurnosti i zdravlja na radu
• Pregledi sigurnosti i zdravlja na radu – osiguravamo preglede posebnih tema o sigurnosti i zdravlju na radu te određujemo prioritete
• Filmovi o NAPU – niz kratkih i jednostavnih neverbalnih filmova o važnim temama iz sigurnosti i zdravlja na radnim mjestima

Zdravstveni problemi koji mogu biti uzrokovani radom s opasnim tvarima raznoliki su: od blagih iritacija oka i kože do ozbiljnih utjecaja na zdravlje kao što su urođene mane i rak. Posljedice mogu biti akutne ili dugoročne, a neke tvari mogu imati kumulativan učinak. Neke od najčešćih opasnosti jesu:

• alergije
• kožne bolesti
• rak
• reproduktivni problemi i urođene mane
• bolesti dišnog sustava
• trovanje.

Neke opasne tvari predstavljaju sigurnosne rizike kao što su rizici od požara, eksplozije ili gušenja. Osim toga, opasne tvari obično imaju nekoliko takvih svojstava.

Bakterije, virusi, gljivice i paraziti mogu se pronaći u brojnim sektorima. Najčešće su nevidljivi, što znači da se rizici koje oni predstavljaju često ne uzimaju u obzir.

Radnici u nekim sektorima u posebnoj su opasnosti od izloženosti štetnim biološkim agensima. Ti sektori uključuju: zdravstvo, poljoprivredu, veterinarske usluge, čišćenje i održavanje, upravljanje otpadnim vodama i gospodarenje otpadom, vrtlarstvo i rad u laboratoriju.

Saznajte više:

• Informativni sažetak 41. – Uvod u biološke agense
• Članak na portalu OSHwiki o biološkim agensima
• Zakonodavstvo EU-a o biološkim agensima na radnom mjestu i sprječavanju ozljeda oštrim predmetima te smjernice za sektor zdravstva
• Bolesti povezane s radom uzrokovane biološkim agensima
• E-činjenica 53. – Procjena rizika za biološke agense
• Biološki agensi i pandemije: pregled literature i nacionalnih politika
• Informativni sažetak 39. – Tvari koje izazivaju preosjetljivost dišnih putova
• Informativni sažetak 40. – Tvari koje izazivaju preosjetljivost kože
• Informativni sažetak 100. – Legionela i legionarske bolesti: Europske politike i dobre prakse

Nove tehnologije, rastući sektori i promjene u načinu organizacije rada mogu dovesti do većih rizika od štete uzrokovane biološkim ili kemijskim agensima. Na primjer, kada je riječ o ekoindustriji, inovativne tehnologije mogu dovesti do nedovoljno poznatih rizika. Još jedan primjer jest činjenica da je sve više radnika u uslužnim djelatnostima, kao što su kućna njega i gospodarenje otpadom, izloženo opasnim tvarima. U tim su djelatnostima prisutne različite vrste izloženosti, ali svijest je o uključenim rizicima niska. Od ključne je važnosti, više nego ikad prije, da poslodavci i radnici razumiju potencijalne rizike i poduzmu preventivne mjere.

Saznajte više o rizicima u nastajanju, zelenim poslovima i nanomaterijalima.

Dodatne informacije povezane s rizicima u nastajanju:

• Prioriteti u području sigurnosti i zdravlja na radnom mjestu u Europi: 2013. – 2020.
• Izvješće – Zeleni poslovi i sigurnost i zdravlje na radu: predviđanja o novim rizicima i rizicima u nastajanju povezanima s novim tehnologijama do 2020. i Sažetak
• E-činjenica 72. – Alati za upravljanje nanomaterijalima na radnom mjestu i preventivne mjere
• E-činjenica 74. – Nanomaterijali u poslovima održavanja: rizici na radu i prevencija

Kako bi se zaštitilo radnike od opasnih tvari, prvi korak je provođenje procjene rizika. Potom je potrebno poduzeti mjere uklanjanja ili smanjenja rizika koliko je to moguće. Naposljetku, potrebno je redovito pratiti stanje i ocjenjivati učinkovitost poduzetih mjera.

Države članice i EU-OSHA razvile su niz modela koji pomažu malim i srednjim poduzećima u provođenju procjene rizika. U elektroničkom alatu za upravljanje opasnim tvarima poslodavci mogu pronaći potporu i savjete za učinkovito upravljanje opasnim tvarima na radnom mjestu. Baza podataka praktičnih alata i smjernica sadržava praktične mjere za provedbu na radnim mjestima, kao što su smjernice za provedbu procjene rizika i zamjenu ili uklanjanje opasnih tvari, studije slučajeva i niz instrumenata.

Pročitajte više o alatima za upravljanje rizicima povezanima s opasnim tvarima na portalu OSHwiki. 

Poslodavci trebaju uzeti u obzir i sve posebno osjetljive skupine radnika, kao što su mladi radnici te trudnice i dojilje, za koje je zakonom propisana posebna zaštita. Treba razmotriti i druge skupine radnika, kao što su radnici migranti, neiskusno osoblje ili osoblje koje nije prošlo osposobljavanje i ugovorno osoblje kao što su čistači, te prilagoditi preventivne mjere njihovim potrebama.

Hijerarhija preventivnih mjera

Europskim zakonodavstvom o zaštiti radnikâ utvrđuje se hijerarhija mjera koje poslodavci trebaju poduzeti kako bi se kontrolirali i smanjili rizici za radnike povezani s opasnim tvarima.

• Pri vrhu hijerarhije nadzornih mjera nalaze se uklanjanje i zamjena. Gdje je to moguće, trebalo bi ukinuti upotrebu opasnih tvari promjenom postupaka ili proizvoda u kojima se ta tvar upotrebljava.
• Ako uklanjanje nije moguće, opasnu tvar potrebno je zamijeniti s tvari koja nije opasna ili koja je manje opasna.
• Ako se tvar ili postupak ne mogu ukloniti ili zamijeniti, izloženost se može spriječiti ili smanjiti s pomoću tehničkih ili organizacijskih mjera, kao što su, na primjer, kontrola emisije na izvoru (zatvoreni sustav ili sustav lokalne ventilacije na ispuhu) ili smanjenje broja radnika izloženih opasnoj tvari i trajanja i intenziteta izloženosti.
• U skladu sa zakonom, upotreba osobne zaštitne opreme krajnje je rješenje ako se izloženost ne može na odgovarajući način kontrolirati drugim sredstvima.

Pročitajte više:

• Članak na portalu OSHwiki o upravljanju rizicima povezanima s opasnim tvarima
• PPT Opasne tvari i procjena rizika (na 22 jezika)
• Informativni list: zamjena opasnih tvari na radnom mjestu
• E-činjenica 66. – Održavanje i opasne tvari

Dobra komunikacija

Kako bi se osigurala njihova sigurnost, radnike treba obavještavati o:

• rezultatima procjena rizika njihova poslodavca
• opasnostima kojima su izloženi i mogućim učincima tih opasnosti
• načinima osiguravanja svoje sigurnosti i sigurnosti drugih
• načinima provjere i uočavanja nepravilnosti
• osobama kojima mogu prijaviti eventualne probleme
• rezultatima praćenja izloženosti ili zdravstvenog nadzora
• preventivnim mjerama koje je potrebno poduzeti u poslovima održavanja
• postupcima za pružanje prve pomoći i postupcima u slučaju nužde.

Pročitajte e-činjenicu EU-OSHA-e o opasnim tvarima i uspješnoj komunikaciji na radnom mjestu

Granične vrijednosti profesionalne izloženosti

Za brojne su opasne tvari EU i države članice utvrdile granične vrijednosti profesionalne izloženosti koje se moraju poštovati.

Obvezujuće (što znači da se moraju poštovati) i indikativne (u smislu pokazatelja onog što bi se trebalo postići) granične vrijednosti profesionalne izloženosti za opasne tvari utvrđene su i u europskim direktivama o sigurnosti i zdravlju na radu. Granične vrijednosti profesionalne izloženosti za opasne tvari važne su informacije za upravljanje rizicima i njihovu procjenu. Većina država članica EU-a utvrđuje vlastite nacionalne granične vrijednosti profesionalne izloženosti, obično uključujući više tvari u odnosu na direktive EU-a. Međutim, granične vrijednosti profesionalne izloženosti utvrđene su samo za ograničen broj tvari koje se trenutačno upotrebljavaju na radnim mjestima.

Brojne su opasne tvari kojima radnici mogu biti izloženi svrstane u skupinu karcinogenih tvari. Neke od tih tvari nastaju tijekom radnih postupaka.

U EU-u postoje posebne odredbe za zaštitu radnika. U skladu s Direktivom o karcinogenim tvarima, poslodavci moraju procijeniti izloženost karcinogenim ili mutagenim tvarima te je nastojati izbjeći ili svesti na najmanju razinu. Osim primjene hijerarhije preventivnih mjera, poslodavci moraju:

• Zamijeniti karcinogene ili mutagene tvari tako da je, ako je to tehnički moguće, zamijene s tvari, smjesom ili postupkom koji nisu opasni ili su manje opasni za zdravlje i sigurnost radnika.
• Ako to nije moguće, osigurati da se karcinogena ili mutagena tvar, ako je to tehnički moguće, proizvodi i upotrebljava u zatvorenom sustavu.
• Ako zatvoreni sustav tehnički nije moguć, osigurati da se razina izloženosti radnika smanji na što je tehnički moguće nižu razinu, ograničavanjem što je više moguće količine karcinogene ili mutagene tvari i broja radnika koji su joj izloženi.

Isto tako, poslodavci moraju:

• obilježiti rizična područja i upotrebljavati adekvatne znakove upozorenja i opasnosti
• planirati radne postupke kako bi se oslobađanje karcinogenih ili mutagenih tvari svelo na najmanju moguću mjeru
• ukloniti karcinogene ili mutagene tvari na izvoru, istodobno štiteći okoliš
• upotrebljavati odgovarajuće postupke za mjerenje (posebno radi ranog otkrivanja neuobičajenih izlaganja koja su posljedica nepredviđenog događaja ili nesreće)
• upotrebljavati individualne mjere zaštite ako skupne mjere zaštite nisu dovoljne
• provoditi higijenske mjere (redovito čišćenje)
• izraditi planove djelovanja u slučajevima nužde
• upotrebljavati zabrtvljene te jasno i vidljivo označene spremnike za sigurnu pohranu, rukovanje, transport i odlaganje otpada.

Postoje i posebni zahtjevi u pogledu obavješćivanja radnika i tijela, a poslodavci moraju i voditi evidenciju izloženih radnika, mjerenja i rezultata zdravstvenog nadzora.

Članci na portalu OSHwiki: azbest, respirabilne čestice kristalnog silicijevog dioksida

Posjetite odjeljak internetskih stranica o raku povezanom s radom

Saznajte više o planu djelovanja za karcinogene tvari

Svi koji su uključeni u upravljanje opasnim tvarima na radnim mjestima moraju biti upoznati sa zakonodavnim okvirom kojim su obuhvaćene opasne tvari u EU-u.

Općenito je cilj zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu zaštititi radnike od rizika povezanih sa sigurnosti i zdravljem na radu te od opasnih tvari na radnom mjestu (npr. Direktiva o kemijskim sredstvima, Direktiva o karcinogenim i mutagenim tvarima te direktive o graničnim vrijednostima). Od poslodavaca se zahtijeva da provedu procjenu svih rizika povezanih sa sigurnosti i zdravljem, uključujući rizike povezane s opasnim tvarima, i da poduzmu odgovarajuće mjere zaštite i preventivne mjere. Pronađite sažetke mjerodavnih zakona EU-a

Cilj je osigurati da se rizici rješavaju na izvoru i da skupne mjere, odnosno mjere kojima se sustavno štiti skupina radnika, postanu najvažniji prioritet.

U skladu s Uredbom REACH i Uredbom CLP, od proizvođača i dobavljača kemikalija zahtijeva se da jamče osiguravanje standardiziranih oznaka o sigurnosti, piktograma opasnosti i sigurnosno-tehničkih listova. Time se pružaju informacije o svojstvima tvari i opasnostima povezanima s njima te smjernice o pohrani, rukovanju i sprječavanju rizika. Ostali propisi i smjernice obuhvaćaju posebne aspekte kao što su proizvodnja, nabava, transport i označivanje opasnih tvari te su često relevantni i za radna mjesta.

Propisi EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu uključeni su u nacionalno zakonodavstvo, ali državama članicama dopušteno je uključiti dodatne ili strože odredbe za zaštitu radnika. Zbog tog je razloga važno da poduzeća provjere posebno zakonodavstvo u svakoj relevantnoj državi.

• Informativni list: zakonski okvir o opasnim tvarima na radnom mjestu

Saznajte više o:

• Uredbi o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH)
• Uredbi o razvrstavanju, označivanju i pakiranju (CLP)

Mnoge se kvalitete, kao što su mudrost, strateško razmišljanje, holističko shvaćanje i sposobnost promišljanja povećavaju ili prvi put pojavljuju s porastom dobi. Radno iskustvo i stručna znanja također se prikupljaju s dobi.

No određene se funkcionalne sposobnosti, većinom tjelesne ili osjetilne, smanjuju kao posljedica prirodnog procesa starenja. Pri procjeni rizika moraju se uzeti u obzir moguće promjene u funkcionalnim sposobnostima (vidi u nastavku), a rad i radno okruženje moraju se izmijeniti kako bi se odgovorilo na te promjene.

Promjene u funkcionalnim sposobnostima povezane s dobi nisu jedinstvene zbog razlika među pojedincima u pogledu načina života, prehrane, tjelesne spremnosti, genetske predispozicije za pojavu bolesti, razine obrazovanja te radnog i ostalih okruženja.

Radnici starije dobi ne čine homogenu skupinu. Mogu postojati znatne razlike između pojedinaca iste dobi.

Smanjenje sposobnosti povezano s dobi većinom se odnosi na tjelesne i osjetilne sposobnosti, koje su najvažnije za težak fizički rad. Zbog prijelaza s industrije vađenja minerala i proizvodne industrije na industriju koja se temelji na uslugama i znanju, te zbog povećane automatizacije i mehanizacije zadataka i uporabe pogonske opreme, smanjila se potreba za teškim fizičkim radom.

U tom se novom kontekstu sve više cijene mnoge sposobnosti i vještine povezane s osobama starije dobi, kao što su dobre međuljudske vještine, pružanje usluga klijentima i svijest o kvaliteti.

Nadalje, mnoge promjene povezane s dobi od većeg su značenja u određenim poslovnim djelatnostima. Primjerice, promjene u ravnoteži imaju posljedice na vatrogasce i spasilačke službe koji rade u ekstremnim uvjetima, nose tešku opremu te podižu i nose ljude. Smanjena mogućnost procjene udaljenosti i brzine objekata u pokretu ima posljedice na noćnu vožnju, no ne utječe na uredske radnike.

Dob je tek jedan od aspekata raznovrsne radne snage. Procjena rizika koji nastaju zbog dobi podrazumijeva uzimanje u obzir obilježja povezanih s dobi različitih dobnih skupina pri procjeni rizika, uključujući moguće promjene u funkcionalnim sposobnostima i zdravstveno stanje.

Rizici koji se odnose na radnike starije dobi osobito uključuju:

• veliko fizičko radno opterećenje
• opasnosti povezane s radom u smjenama
• topla, hladna ili bučna radna okruženja

Budući da se s godinama povećavaju razlike između pojedinaca, pretpostavke ne treba donositi samo na temelju dobi. U procjeni rizika potrebno je uzeti u obzir radne zahtjeve u odnosu na sposobnosti i zdravstveno stanje pojedinca.

Doznajte više o trenutačnim dostupnim alatima za internetsku interaktivnu procjenu rizika (OiRA), procjenama rizika koji nastaju zbog dobi i osiguravanju da su svi obuhvaćeni.

Radna sposobnost podrazumijeva ravnotežu između rada i resursa pojedinca. Ako su rad i resursi pojedinca međusobno dobro usklađeni, radna je sposobnost dobra. Ključni su čimbenici koji na to utječu sljedeći:

• zdravlje i funkcionalne sposobnosti
• obrazovanje i kompetencije
• vrijednosti, stajališta i motivacija
• radno okruženje i zajednica
• Sadržaj, zahtjevi i organizacija rada

Radnu sposobnost moguće je mjeriti indeksom radne sposobnosti. Konceptom radne sposobnosti upućuje se na to da je u okviru djelovanja na radnom mjestu u cilju promicanja radne sposobnosti potrebno obuhvatiti sve navedene čimbenike.

Na ljudsko zdravlje kasnije u životu utječe ponašanje u pogledu zdravlja ranije u životu. Zdravim životnim navikama kao što su redovito vježbanje i zdrava prehrana moguće je smanjenje funkcionalnih sposobnosti odgoditi i svesti na najmanju moguću mjeru. Radno mjesto ima ključnu ulogu u promicanju zdravog načina života i pružanju potpore aktivnostima kojima se sprečava smanjenje tjelesnih sposobnosti, pomažući tako u održavanju radne sposobnosti. Promicanjem zdravlja na radu (WHP) obuhvaćene su različite teme, uključujući prehranu i ishranu, konzumaciju alkohola, prestanak pušenja i dovoljnu količinu vježbanja, oporavka i sna.

Dobar dizajn radnih mjesta pogoduje svim dobnim skupinama, uključujući radnike starije dobi. Usporedno s promjenama sposobnosti potrebno je izmijeniti i rad kako bi se, primjerice, nadoknadilo sljedeće:

• redizajn ili rotacija poslova
• češće kraće pauze
• poboljšana organizacija rada u smjenama, primjerice brža rotacija smjena unaprijed (2 – 3 dana)
• dobro osvjetljenje i kontrola buke
• dobar ergonomski dizajn opreme

Dugoročna bolest može prouzročiti probleme s psihičkim zdravljem, društvenu isključenost i raniji odlazak s tržišta rada. Olakšavanje povratka radnika nakon bolesti ključno je za pružanje potpore sve starijoj radnoj snazi. Primjeri inicijativa poduzetih u cilju promicanja povratka na rad u europskim zemljama uključuju izradu „obavijesti o sposobnosti” umjesto obavijesti o bolesti u UK-u te projekt intervencije povratka na rad u Danskoj.

Pročitajte EU-OSHA-ino izvješće o povratku na rad i doznajte više o tome u povezanom informativnom biltenu.