Taj je sektor također jedan od najvažnijih u smislu zapošljavanja jer osigurava posao za osobe koje rade u ustanovama formalne skrbi, kao što su bolnice, liječničke ordinacije te domovi za starije i nemoćne, ali i njegovateljima koji skrbe o pojedincima u njihovu domu. Svi su oni izloženi različitim rizicima za sigurnost i zdravlje na radu, a glavni rizici, među ostalim, uključuju sljedeće:

• Psihosocijalni rizik, pri čemu su radnici izloženi nasilju i uznemiravanju, traumatskim događajima, imaju veliko radno opterećenje, rade s osobama na kraju njihova života, trebaju obavaljati više zadataka istodobno, rade u smjenama, suočavaju se s usamljeničkim radom, izgaranjem na poslu, uznemiravanjem ili maltretiranjem te nedostatkom kontrole nad poslom, što su sve poznati čimbenici stresa.
• Ergonomski rizik, povezan s dizanjem tereta, dugotrajnim stajanjem, velikim radnim opterećenjem i radom u neugodnim položajima.
• Biološki rizik, povezan s bilo kojim oblikom izloženosti biološkim agensima kao što su patogeni prenosivi krvlju i zarazni mikroorganizmi. To uključuje izloženost bolesti COVID-19.
• Kemijski rizik, povezan sa svakodnevnom uporabom lijekova ili opasnih kemikalija, što predstavlja rizik za osobe koje su im izložene.
• Fizički rizik, kao što su pokliznuća, spoticanja i padovi, ionizirajuće zračenje, buka itd.

Osim toga, postoji niz kontekstualnih čimbenika koji utječu na radnike u tom sektoru i koji se ne mogu zanemariti: starenje stanovništva i radne snage; sustavi zdravstvene i dugotrajne skrbi kojima su potrebne reforme i ulaganja; pravo građana EU-a na cjenovno pristupačnu, preventivnu i kurativnu kvalitetnu zdravstvenu zaštitu; digitalizacija sektora i radni uvjeti često nižeg standarda od onih za radnike u drugim sektorima. Potrebno je istaknuti i činjenicu da u tom sektoru prevladavaju žene.

Ovaj je projekt u skladu s nekoliko strategija EU-a, kao što su strateški okvir EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021. – 2027. i europska strategija za skrb. Razvijen je u kontekstu europskog stupa socijalnih prava i provodi se u suradnji sa socijalnim partnerima u tom sektoru i međunarodnim organizacijama.

Projekt je usmjeren na sljedeća područja istraživanja:

Sektor u brojkama

U tijeku je ažuriranje informacija o trenutačnom stanju sigurnosti i zdravlja na radu u sektoru zdravstvene i socijalne skrbi u Europskoj uniji. Ovo detaljno komparativno istraživanje provodi se uzimajući u obzir različite ankete i publikacije.

Zdravstvena skrb

S obzirom na širinu sektora zdravstvene skrbi, posebno područje istraživanja usmjereno je na jednu ili nekoliko kategorija radnika kako bi se razjasnili njihovi posebni radni uvjeti i opasnosti za sigurnost i zdravlje na radu.

Kućnanjega

Ovo istraživačko područje nastoji odgovoriti na manjak informacija o sigurnosti i zdravlju na radu u sektoru kućne njege. U njemu se analiziraju specifični rizici povezani s ovom vrstom rada koji se obavlja u nekontroliranim uvjetima, pri čemu je izravni nadzor mali ili ne postoji kao ni mjere za sprječavanje th rizika. Naglasak je na razvoju dobre prakse i poticanju sudjelovanja radnika.

Dugotrajna skrb

Slično kao i u sektoru kućne njege, područje istraživanja o dugotrajnoj skrbi pridonosi premošćivanju informacijskog jaza povezanog s tom temom, utvrđivanju sektorskih rizika i istraživanju preventivnih mjera. Promiče i praktične alate te naglašava važnost uključenosti radnika, socijalnog dijaloga i dobre prakse.

Zdravlje mišićno-koštanog sustava

Ovdje se razmatraju novi i najčešći čimbenici rizika na radu koji pridonose razvoju mišićno-koštanih poremećaja kod tih stručnjaka te kako ih spriječiti i njima upravljati. Nadalje, iznose se inicijative, dobra praksa i alati usmjereni na poboljšanje zdravlja mišićno-koštanog sustava tih radnika. Objašnjava se i povezanost mišićno-koštanih poremećaja i psihosocijalne dobrobiti.

Mentalno zdravlje

Mentalno zdravlje radnika u tom sektoru razmatra se ispitivanjem njihovih glavnih psihosocijalnih čimbenika rizika na radu i načina na koji njima upravljaju organizacije u tom sektoru, kao i njihovo međudjelovanje s drugim zdravstvenim problemima kao što su kardiovaskularne bolesti i mišićno-koštani poremećaji. Projekt također pruža primjere dobre prakse i informacije o tome kako zadržati radnike koji se suočavaju s problemima mentalnog zdravlja ili olakšati njihovu reintegraciju.

Digitalizacija

U posljednjih nekoliko godina došlo je do znantnog razvoja novih tehnologija i njihove primjene u sektoru zdravstvene i socijalne skrbi. S druge strane, nove mogućnosti za automatizaciju zadataka, pojava digitalnih platformi koje nude usluge skrbi ili novostečene digitalne vještine među stručnjacima dovele su do pojave novih rizika u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu, posebno psihosocijalnih rizika, kojima se bavi ovo istraživanje.