| Safety and health at work EU-OSHA

Programi zdravstvenog nadzora trebali bi se uspostaviti samo ako poboljšavaju zaštitu i sprječavaju rizike te ispunjavaju četiri kriterija: potrebu, relevantnost, znanstvenu valjanost i djelotvornost. Obično ih organiziraju službe medicine rada. U etičkom kodeksu Međunarodne komisije za medicinu rada navedeni su etički kriteriji zdravstvenog nadzora.

U nekim europskim direktivama i nacionalnim propisima utvrđen je sadržaj i metodologija zdravstvenog nadzora za određene čimbenike. Potrebno je voditi evidenciju, a radnike bi trebalo obavijestiti o rezultatima. Međutim, budući da su te informacije povjerljive, poslodavcu se dostavljaju samo informacije o radnoj sposobnosti radnikâ i svim mjerama koje je potrebno poduzeti na radnom mjestu.

Uvjeti za stavljanje na raspolaganje podataka o praćenju i zdravstvenom nadzoru te posebna pravila za vođenje evidencije također su utvrđeni direktivama. Primjerice, Direktivom o karcinogenim i mutagenim tvarima određuje se da se evidencija mora čuvati 40 godina.

Izloženost biološkim agensima na radu može biti povezana s nizom zdravstvenih problema, uključujući zarazne bolesti, rak i alergije. Osim toga, neki biološki agensi mogu naškoditi nerođenoj djeci.

Riziku su posebno izloženi radnici u određenim djelatnostima, kao što su zdravstvena skrb i veterinarske usluge, poljoprivreda, upravljanje otpadnim vodama i rad u laboratoriju. Oni ponekad rade izravno s mikroorganizmima ili su im izloženi jer su u doticaju, primjerice, s tjelesnim tekućinama ili tlom. Ako je izvor izloženosti biološkom agensu poznat, relativno je jednostavno spriječiti negativne učinke na zdravlje. Upravljanje rizikom od nepoznatih izvora izloženosti puno je teže.

EU-OSHA nudi publikacije na tu temu:

Biološki agensi i bolesti povezane s radom: rezultati pregleda literature, stručnog ispitivanja i analize sustava za praćenje: Izvješće i sažetak

Dokumenti za raspravu u kojima se utvrđuju sektori s visokim rizikom od izloženosti biološkim agensima: zdravstvo, poslovi koji obuhvaćaju putovanja i kontakt s putnicima, zanimanja vezana za životinje; gospodarenje otpadom i obrada otpadnih voda te ratarstvo.

Praćenje izvješća o bolestima povezanima s radom koje se smatraju ranim znakovima upozorenja može nam pomoći utvrditi situacije ili radna mjesta na kojima treba poboljšati upravljanje sigurnošću i zdravljem na radu. EU-OSHA objavila je istraživanje o sustavima za upozoravanje i praćenje ranih znakova bolesti povezanih s radom:

Sustavi za upozoravanje i praćenje – pregled literature

Stručna radionica o sustavima za upozoravanje i praćenje – zbornik radova

Pristupi praćenja i upozoravanja radi utvrđivanja bolesti povezanih s radom u EU-u Izvješće i sažetak

Stručna radionica o sustavima za upozoravanje i praćenje – radionica o politici – postupci

Pristupi praćenja i upozoravanja radi utvrđivanja bolesti povezanih s radom u EU-u Prezentacija za stručnu publiku

Pristupi praćenja i upozoravanja radi utvrđivanja bolesti povezanih s radom u EU-u Prezentacija za nestručnu publiku

Istražite sve stručne dokumente za raspravu o sustavima za upozoravanje i praćenje

Broj nesreća na radnom mjestu u proteklih se deset godina smanjio za 25 %. Međutim, bolesti povezane s radom i dalje su uzrok 2,4 milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta godišnje, od čega je 200 000 slučajeva u Europi.

Aktivnosti EU-OSHA-e usmjerene su na uspostavljanje baze dokaza za njihovo sprječavanje, utvrđivanje odgovarajućih politika i prakse. Drugi je važan cilj pružiti bolji pregled opterećenja koje predstavljaju profesionalne bolesti.

Bolesti povezane s radom uključuju:

Projekti u tijeku

EU-OSHA je 2015. pokrenula projekt pregleda kojim su obuhvaćena tri područja istraživanja, politike i prakse u pogledu bolesti povezanih s radom:

Definicije i propisi

„Bolest povezana s radom” je svaka bolest koju uzrokuju ili pogoršavaju čimbenici na radnom mjestu. To uključuje mnoge bolesti sa složenijim uzrocima, uključujući kombinaciju profesionalnih čimbenika i onih koji nisu povezani s radom.

„Profesionalna bolest” je svaka bolest uzrokovana prvenstveno izloženošću fizičkom, organizacijskom, kemijskom ili biološkom čimbeniku rizika ili kombinaciji tih čimbenika na radnom mjestu. Profesionalne bolesti većinom su utvrđene nacionalnim zakonodavstvima, a nastaju uslijed izlaganja čimbenicima rizika na radu. Za priznate profesionalne bolesti može se dobiti naknada ako postoji jasna uzročna povezanost između izloženosti na radnom mjestu i bolesti.

U Europskom popisu profesionalnih bolesti sadržane su preporuke o profesionalnim bolestima koje bi trebalo uključiti u nacionalne popise državâ članicâ. Sadržava i preporuke o uvođenju pravila za naknade, sprječavanje tih bolesti i prikupljanje statističkih podataka.

Smjernice na razini EU-a i na razini država određuju kriterije dijagnoze i izloženosti za potrebe priznavanja bolesti povezane s radom kao profesionalne bolesti navedene na popisu. Za utvrđivanje visine naknade primjenjuju se dodatni kriteriji, uglavnom povezani s minimalnom razinom ozljede ili nesposobnosti za rad. Mnoge države članice u godišnjim izvješćima objavljuju podatke o priznatim profesionalnim bolestima, primjerice, o stanju sigurnosti i zdravlja na radu.

Što uzrokuje bolesti na radu?

Posao može uzrokovati ili pogoršati brojne oblike bolesti, uključujući rak, poremećaje dišnog sustava, kardiovaskularne bolesti, kožne bolesti, poremećaje mišićno-koštanog sustava i poremećaje psihičkog zdravlja. Iako glavni uzroci takvih bolesti mogu biti složeni, poznato je da određena izlaganja na radnom mjestu pridonose razvoju ili napredovanju bolesti, uključujući:

opasne tvari, kao što su kemikalije i biološki agensi, uključujući karcinogene tvari
zračenje, uključujući ionizirajuće zračenje i sunčevo ultraljubičasto zračenje
fizičke čimbenike, uključujući vibracije, buku, ručno podizanje i rad koji uključuje dugotrajno sjedenje
psihosocijalne čimbenike i organizaciju rada, kao što su rad u smjenama i stres.

Važno je pažljivo pratiti rizike povezane s takvim oblicima izloženosti i njihovom međusobnom kombinacijom te s promjenjivim obrascima rada.

Podizanje svijesti i promicanje sprječavanja

Dobre prakse na razini poduzeća uključuju promicanje kulture sprječavanja rizika i dobrobiti na radnom mjestu. Ključno je i da poduzeća procijene rizike i upravljaju njima te poštuju hijerarhiju njihova sprječavanja.

Drugi korisni načini za smanjenje pojave bolesti povezanih s radom uključuju proaktivno praćenje u cilju sprječavanja lošeg zdravlja te poticanje zdravijih radnih mjesta aktivnostima za promicanje zdravlja na radu.

15/12/2017