Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike glavno je upravno tijelo za sigurnost i zdravlje na radu u Republici Hrvatskoj. U području sigurnosti i zdravlja na radu blisko surađuje s Ministarstvom zdravstva. Tri dodatne institucije uključene su u provedbu sigurnosti i zdravlja na radu:
Nakon što je u lipnju 2006. potpisala Sporazum i stabilizaciji i pridruživanju (SSP), Albanija je postala dijelom procesa stabilizacije i pridruživanja (PSP). U tom je kontekstu postignut znatan napredak u vezi sa zdravljem i sigurnošću na radu. Vlada je izradila nacrt „Nacionalne strategije za zdravlje i sigurnost na radu” koji je potvrdio parlament.
U Češkoj Republici, područje sigurnosti, zdravlja i dobrobiti na radu prvenstveno je u nadležnosti Ministarstva rada i socijalne politike koje brine i o dijalogu sa socijalnim partnerima i Ministarstvom zdravstva Češke Republike. Ovo je područje, do određene mjere, i u nadležnosti češkog Ureda za rudarstvo i Državnog ureda za nuklearnu sigurnost.
Dansko tijelo za radno okruženje koordinira suradnju s Europskom agencijom za sigurnost i zdravlje na radu i djeluje pod pokroviteljstvom danskog Ministarstva zapošljavanja. To je tijelo nadležno za osiguravanje usklađenosti sa zakonodavstvom u području sigurnosti i zdravlja na radu koje je primjenjivo na sva zanimanja u Danskoj. Međutim, postoje određeni sektori za koje su propisi i njihova provedba u nadležnosti drugih tijela.
U Republici Bugarskoj javna politika u području sigurnosti i zdravlja na radu u nadležnosti je Vijeća ministara. Ministarstvo rada i socijalne politike razvija, koordinira i provodi javnu politiku u području sigurnosti i zdravlja na radu. Ministarstvo zdravstva upravlja i koordinira aktivnostima zaštite i promicanja zdravlja na radu. Izvršna agencija Glavnog inspektorata rada javno je tijelo nadležno za sveukupan nadzor usklađenosti sa zakonima o radu radi osiguravanja sigurnosti i zdravlja na radu te za provedbu uvjeta zapošljavanja.
Njemački sustav za sigurnost i zdravlje na radnom mjestu ima dvostruku strukturu. Obuhvaća državne usluge sigurnosti i zdravlja (na saveznoj i pokrajinskoj razini) i autonomne institucije za osiguranje u slučaju nezgode. Država (na saveznoj i pokrajinskoj razini) donosi zakonodavstvo i proglašava propise i pravila državnih odbora. Nakon ispitivanja njihovih potreba i uz odobrenje savezne vlade te pokrajinskih vlada institucije za osiguranje u slučaju nezgode izdaju vlastita pravila za prevenciju nezgoda.
U Estoniji, glavni je dokument u području sigurnosti i zdravlja na radu Zakon o sigurnosti i zdravlju na radu koji je donio estonski parlament Riigikogu, a na osnovi kojeg je razvijeno i propisano nekoliko mjerodavnih uredbi Vlade Republike i ministra socijalne politike (zakon je stupio na snagu 26. srpnja 1999.).
Cilj rada tijela za zdravlje i sigurnost jest uvođenje trajne promjene kulture, i to kulture u kojoj svi drže da proaktivno upravljanje sigurnošću, zdravljem i dobrobiti donosi značajan doprinos u postizanju dugoročnog uspjeha svakog poduzeća ili organizacije. Smatramo da ćemo postići ovu promjenu kulture ako osiguramo viziju i strategiju.
Sva pitanja u vezi sa sigurnošću i zdravljem na radu (OSH) na nacionalnoj razini u nadležnosti su Ministarstva rada i socijalne zaštite. Glavna uprava za radne uvjete i zdravlje, nadležna za zakonodavstvo, strategiju, organizaciju, informacije, obrazovanje, osposobljavanje i istraživanje u području sigurnosti i zdravlja na radu, te Inspektorat rada (S.EP.E.), koji je inspekcijsko i provedbeno tijelo za provedbu zakona o radu, glavna su nadležna državna tijela u tom području.
Rad kontaktne točke Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu u Španjolskoj, kao i sprječavanje rizika na radu regulirani su Zakonom 31/95 te propisima koji ga dopunjuju ili izmjenjuju.