Kardiovaskularne bolesti jedan su od najvećih javnozdravstvenih izazova u EU-u. Obuhvaćaju raznoliku i složenu skupinu bolesti i poremećaja koji zahvaćaju srce, krvne žile i krvožilni sustav mozga, kao što su koronarna bolest srca i moždani udar. Riječ je o višefaktorskim bolestima koje mogu nastati zbog kombinacije čimbenika povezanih sa životnim navikama i ponašanjem, već postojećih zdravstvenih problema, genetskih predispozicija, socioekonomskih i okolišnih utjecaja te profesionalnih rizika.
Mjesto rada stoga ima važnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Razumijevanje tih rizika i njihova učinka na kardiovaskularno zdravlje ključno je za osmišljavanje učinkovitih mjera za sprječavanje kardiovaskularnih bolesti povezanih s radom i stvaranje zdravijih uvjeta za rad.
Teret kardiovaskularnih bolesti povezanih s radom
Kardiovaskularne bolesti svake godine uzrokuju oko 1,71 milijun smrtnih slučajeva u EU-u. Iako se njihova prevalencija razlikuje među državama, one su drugi najčešći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u.
Osim što utječu na zdravlje, kardiovaskularne bolesti mogu utjecati i na kvalitetu života radnika, njihovu radnu sposobnost i mogućnost ostanka u radnom odnosu. Povezane su i s troškovima bolovanja, dugotrajne nesposobnosti za rad, prijevremene mirovine i smanjene produktivnosti, a procjenjuje se da povezani ukupni godišnji trošak za gospodarstvo EU-a iznosi više od 210 milijardi eura. Sprječavanje kardiovaskularnih bolesti povezanih s radom doprinosi dobrobiti radnika i istodobno pomaže organizacijama i društvu da ublaže njihove posljedice.
Čimbenici rizika na mjestu rada za kardiovaskularne bolesti
Kardiovaskularne bolesti povezane s radom mogu nastati zbog kombinacije različitih čimbenika rizika na mjestu rada, kao što su:
- psihosocijalni rizici, među ostalim prekomjerno radno opterećenje, ograničena mogućnost utjecaja na vlastiti rad, dugo radno vrijeme, rad u smjenama, nasilje i maltretiranje na mjestu rada, koji mogu uzrokovati stres koji može utjecati na kardiovaskularno zdravlje;
- ergonomski čimbenici rizika, kao što su težak fizički rad i dugotrajno sjedenje ili stajanje;
- fizički čimbenici rizika, kao što su ekstremne temperature, buka, vibracije i zračenje;
- izloženost kemikalijama, uključujući teške metale, čestice, prašinu, ispušne plinove motora i određene pesticide;
- biološki agensi, uključujući određene zarazne bolesti kao što je COVID-19.
Vrste i razine rizika razlikuju se ovisno o sektoru, zanimanju i skupini radnika. Osim toga, čimbenici kao što su dob, spol, socioekonomske okolnosti, postojeća zdravstvena stanja i način života mogu utjecati na to kako profesionalna izloženost djeluje na kardiovaskularno zdravlje.
Kardiovaskularno zdravlje u programu politika EU-a
Europska komisija ističe potrebu za poboljšanjem prevencije kardiovaskularnih bolesti povezanih s radom kao jedan od ključnih ciljeva strateškog okvira EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021. – 2027. Druge inicijative EU-a, kao što je Zdravije zajedno – inicijativa EU-a za nezarazne bolesti, Plan za zdravlje srca i reakcija Odbora za javno zdravlje Europskog parlamenta na taj plan pokazuju važnost koordiniranog djelovanja radi poboljšanja kardiovaskularnog zdravlja u cijelom EU-u.
Istraživanje EU-OSHA-e o kardiovaskularnim bolestima povezanim s radom
EU-OSHA provodi opsežan istraživački program o kardiovaskularnim bolestima povezanima s radom. Cilj je programa bolje razumjeti kako rad utječe na kardiovaskularno zdravlje i tako doprinijeti prevenciji utemeljenoj na dokazima u cijelom EU-u.
U okviru istraživačkog programa proučavaju se profesionalni čimbenici rizika koji su povezani s kardiovaskularnim bolestima, a istražuje se i međudjelovanje rizika povezanih s radom i rizika koji nisu povezani s radom. Utvrđuju se sektori, zanimanja i skupine radnika koje su izložene većem riziku te se analizira teret kardiovaskularnih bolesti povezanih s radom u cijelom EU-u. Preispituju se i politike, strategije, intervencije na mjestu rada i praktični resursi koji pomažu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti i koji radnicima omogućuju siguran povratak na posao nakon kardiovaskularnog događaja ili nastavak rada s kroničnim kardiovaskularnim bolestima.
Rezultati istraživanja proširit će bazu dokaza za sprječavanje kardiovaskularnih bolesti povezanih s radom i poslužiti kao znanstvena podloga za Kampanju za zdrava mjesta rada „Zajedno za mentalno zdravlje na radu”, posebno u kontekstu povezanosti psihosocijalnih rizika i kardiovaskularnog zdravlja.
