Psihosocijalni rizici i stres povezan s poslom među najvećim su izazovima za sigurnost i zdravlje na radu. Oni znatno utječu na zdravlje pojedinaca, organizacije i nacionalna gospodarstva.
Otprilike polovica europskih radnika smatra da je stres česta pojava na njihovu radnom mjestu, a na stres otpada otprilike polovica svih izgubljenih radnih dana. Kao mnogi drugi problemi povezani sa psihičkim zdravljem, stres se često pogrešno tumači ili stigmatizira. Međutim ako ga se tumači kao organizacijski problem umjesto kao krivnja pojedinca, psihosocijalnim rizicima i stresom može se upravljati kao bilo kojim drugim rizicima za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu.
Što su psihosocijalni rizici i stres?
Psihosocijalni rizici proizlaze iz lošeg dizajna, organizacije i upravljanja poslom, kao i lošeg socijalnog konteksta posla te mogu dovesti do negativnih psiholoških, fizičkih i socijalnih ishoda kao što je stres povezan s poslom, izgaranje na poslu ili depresija. Neki od primjera radnih uvjeta koji uzrokuju psihosocijalne rizike sljedeći su:
- prekomjerno radno opterećenje;
- proturječni zahtjevi i nejasna uloga radnika;
- neuključenost u donošenje odluka koje utječu na radnika i nemogućnost utjecanja na način na koji se posao obavlja;
- loše upravljana organizacijska promjena, poslovna nesigurnost;
- neučinkovita komunikacija, nedostatak potpore uprave ili kolega;
- psihološko i seksualno uznemiravanje, nasilje treće osobe.
Prilikom razmatranja zahtjeva radnog mjesta, važno je jasno razlikovati psihosocijalne rizike poput prekomjernog radnog opterećenja i uvjete u kojima postoji radno okruženje koje pruža potporu, iako je poticajno i ponekad izazovno, te u kojem su radnici osposobljeni i motivirani za obavljanje posla na najbolji mogući način. Dobro psihosocijalno okruženje poboljšava učinkovitost i osobni razvoj, kao i psihičko i fizičko zdravlje radnika.
Radnici doživljavaju stres ako su radni zahtjevi prekomjerni i nadilaze njihove mogućnosti. Osim psihičkih problema u radnika koji pate od dugotrajnog stresa mogu se razviti ozbiljni fizički zdravstveni problemi kao što je bolest krvožilnog sustava ili problemi mišićno-koštanog sustava.
Kad je riječ o organizaciji, negativni učinci uključuju loš sveukupan poslovni učinak, učestalije izostajanje s posla, prezentizam (radnici dolaze na posao kad su bolesni i ne mogu učinkovito raditi) te povećane stope nezgoda i ozljeda. Izostanci su češće duži od onih izazvanih drugim uzrocima, a stres povezan s poslom može pridonijeti povećanim stopama prijevremenog umirovljenja. Procjene govore o značajnim troškovima za poslovanje i društvo te se na nacionalnoj razini penju do više milijardi eura.
Koliko je problem važan?
Europsko istraživanje javnog mišljenja koje je provela EU-OSHA pokazuje da oko polovica zaposlenih problem sa stresom na poslu smatra uobičajenom pojavom na svom radnom mjestu. Kao najčešći uzroci takve vrste stresa spominju se reorganizacija posla ili nesigurnost radnog mjesta, dugo radno vrijeme ili pretjerana količina posla, uznemiravanje i nasilje na poslu. EU-OSHA nudi informacije o najnovijim podacima i rezultatima istraživanja u svezi pojavnosti stresa povezanog s poslom, njegova učinka na sigurnost i zdravlje kao i psihosocijalnih rizika.
Vjeruje se da je najučinkovitiji pristup u ovladavanju stresa onaj preventivni, holistički i sustavni. EU-OSHA-ino istraživanje poduzeća o novim rizicima i rizicima u nastajanju (ESENER) bavi se pitanjem kako europska poduzeća shvaćaju i upravljaju psihosocijalnim rizicima, identificirajući pritom glavne poticaje, prepreke i potrebe za pomoć. Istraživanje pokazuje da se psihosocijalni rizici smatraju složenijim i težim za upravljanje u usporedbi s tzv. tradicionalnim rizicima, rizikom sigurnosti na radnom mjestu i rizikom za zdravlje. Postoji potreba za jačanjem svijesti i korištenjem jednostavnih praktičnih alata koji bi olakšali rješavanje problema stresa povezanog s poslom, kao i problema nasilja i uznemiravanja.
Što se može učiniti za sprječavanje i upravljanje psihosocijalnim rizicima?
Uz pravi pristup psihosocijalni rizici i stres povezan s poslom mogu se spriječiti i njima se može uspješno upravljati neovisno o veličini ili vrsti poduzeća. Može im se pristupiti na isti logičan i sustavan način kao i drugim rizicima za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu.
Upravljanje stresom nije samo moralna obveza i dobro ulaganje za poslodavce, već je i pravni prioritet određen u Okvirnoj direktivi 89/391/EEZ kojoj pružaju potporu okvirni ugovori socijalnih partnera o stresu povezanim s poslom te uznemiravanju i nasilju na radnom mjestu.
Nadalje Europski pakt za mentalno zdravlje i dobrobit prepoznaje promjenjive zahtjeve i sve veće pritiske na radnom mjestu te potiče poslodavce na provođenje dodatnih, dobrovoljnih mjera za promoviranje mentalne dobrobiti.
Iako poslodavci imaju pravnu obvezu osigurati pravilnu procjenu i kontrolu rizika na radnom mjestu, ključno je da i radnici budu uključeni. Radnici i njihovi predstavnici najbolje razumiju probleme koji se mogu pojaviti na njihovu radnom mjestu. Njihovo uključivanje osigurat će prikladnost i učinkovitost provedenih mjera.