You are here

Priopćenja za medije
ZA NEPOSREDNU OBJAVU - 14/12/2018 - 01:30

Otkrivanje profesionalnih bolesti sustavima za upozoravanje i praćenje: novo istraživanje

Novo izvješće detaljno navodi rezultate značajnog projekta u koji je Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) uključila stručnjake i tvorce politike iz cijele Europe kako bi razmotrili i raspravili pristupe sustavima za upozoravanje i praćenje s ciljem ranog otkrivanja novih rizika i profesionalnih bolesti.

Profesionalni zdravstveni problemi i ozljede Europsku uniju koštaju 3,3 % ukupnog BDP-a (ILO, 2017.). Godišnje bi se moglo uštedjeti 476 milijardi EUR uspostavom odgovarajućih sustava, politike i prakse sigurnosti i zdravlja na radu.

Izvješće Pristupi upozoravanju i praćenju za otkrivanje profesionalnih bolesti u EU-u navodi kako ti sustavi funkcioniraju da bi otkrili profesionalne zdravstvene probleme u nastajanju, pokrenuli ranu intervenciju i prevenciju te podržali donošenje politike na temelju dokaza. Projekt ukazuje na načine na koje korisni sustavi za upozoravanje i praćenje dodatno doprinose instrumentima koji se već upotrebljavaju za nadzor poznatih profesionalnih bolesti, jer pomažu u otkrivanju novih profesionalnih bolesti. Primjeri uključuju takozvanu „bolest kokičastih pluća”, ozbiljnu bolest pluća od koje obolijevaju tvornički radnici te srčane bolesti zbog izloženosti ugljičnom monoksidu u postrojenjima za preradu kave. Također navodi preporuke koje tvorci politike i subjekti u području sigurnosti i zdravlja na radu mogu primijeniti. Cilj projekta bio je potaknuti razmjenu informacija i promicati slučajeve s uspješnim završetkom.

Direktorica EU-OSHA-e, Christa Sedlatschek, naglašava potencijalne prednosti takvih sustava: „Profesionalni zdravstveni problemi i ozljede Europsku uniju koštaju 3,3 % ukupnog BDP-a (ILO, 2017.), što iznosi 476 milijardi EUR godišnje. Taj bi se novac mogao uštedjeti uspostavom odgovarajućih sustava, politike i prakse sigurnosti i zdravlja na radu. Nadamo se da će projekt EU-OSHA-e poslužiti kao inspiracija za uvođenje sustava za upozoravanje i praćenje u zemlje u kojima još oni ne postoje.”

U izvješću je identificirano 75 nadzornih sustava u 26 zemalja. Detaljnom analizom 12 sustava ukazuje se na različite pristupe koje se može slijediti te prikazuje njihove prednosti i mogućnosti. Praktični aspekti njihove provedbe i povezanost s prevencijom te stvaranjem politike opisani su u izvješću, kao i način na koji se funkcija upozoravanja i praćenja može dodati postojećem sustavu nadzora.

Na primjer, SIGNAAL je sustav za praćenje koji se temelji na mrežnom postupku izvješćivanja gdje se na praktičan, brz i jednostavan način prikupljaju podatci o mogućim novim vezama između zdravstvenih problema i radnog mjesta. Sustav su razvili nizozemski i belgijski stručnjaci. Norveški registar profesionalnih bolesti (RAS) nacionalni je registar kojim upravlja norveško tijelo za inspekciju rada, koje provodi okvir praćenja zdravstvenih tegoba o kojima se vrlo rijetko izvještava kako bi se o potencijalnim profesionalnim tegobama izvijestilo što ranije.

Ključni nalazi također se odnose i na sljedeća pitanja:

  • Ne postoji savršeni sustav nadzora. Više je sustava objašnjeno, od kojih svaki ima prednosti i nedostatke. Dionici bi trebali uzeti u obzir kontekst u kojem će sustav raditi, provesti utvrđenu dobru praksu i nastojati primijeniti pristupe koji nadopunjuju sustave koji se već koriste.
  • Utvrđeni su neki propusti u nadzoru. Određene skupine profesionalnih bolesti, posebno one na koje utječe niz čimbenika ili koje su dugo u latentnoj fazi, poput mentalnih bolesti, mišićno-koštanih poremećaja i određenih vrsta raka, kao i potencijalni učinci na zdravlje novih tehnologija i onih u nastajanju, poput nanotehnologije ili napredne robotike, trenutno nisu adekvatno nadzirane. Osim toga, postoji tendencija usmjeravanja na tradicionalne sektore poput poljoprivrede i građevinarstva, što je potrebno proširiti na zanemarene sektore poput hotelijerstva i ugostiteljstva, te na rastuće sektore poput usluga komunikacije i IT-a.
  • Važni čimbenici u razvoju ovih sustava uključuju razmjenu slučajeva s uspješnim završetkom koji se odnose na doprinos tih sustava utvrđivanju novih profesionalnih bolesti i njihovoj prevenciji. Oni su nužni kako za motiviranje ljudi da prijavljuju takve slučajeve tako i za osiguranje političke i financijske podrške. Jačanje suradnje s nacionalnim tijelima za sigurnost i zdravlje na radu te s državnim zdravstvenim ustanovama također je ključni čimbenik uspjeha kojim se učinke tih sustava prenosi u novu politiku. Međunarodna suradnja i razmjena podataka među državama članicama važna je za bolje funkcioniranje sustava za upozoravanje i praćenje u EU-u.

Poveznice:

 

Napomene uredniku: 
1.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) pridonosi naporima kako bi Europa bila sigurnije, zdravije i produktivnije mjesto za rad. Agencija istražuje, razvija i distribuira pouzdane, uravnotežene i nepristrane informacije o sigurnosti i zdravlju te organizira paneuropske kampanje za podizanje razine svijesti. Agenciju čije je sjedište u Bilbau, u Španjolskoj, osnovala je Europska unija 1994., a u njoj zajedno djeluju predstavnici Europske komisije, vlada država članica, udruženja poslodavaca i radnika te vodeći stručnjaci iz svih država članica EU-a i šire.

Sada nas možete pratiti na Facebooku, Twitteru, LinkedInu, YouTubeu ili se možete pretplatili na naš mjesečni bilten OSHmail. Također se možete prijaviti za redovite vijesti i informacije EU-OSHA-e putem RSS kanala.

http://osha.europa.eu